Nepalska vlada prošlog je tjedna zabranila više društvenih mreža jer se, prema službenom obrazloženju, tvrtke nisu registrirale u zemlji, kako zakon propisuje. Platforme su ponovno bile dostupne u utorak, dan nakon krvavih prosvjeda, a uveden je i policijski sat unutar gradskog područja Katmandua 'kako bi se zaustavili daljnji prosvjedi'.

Organizatori prosvjeda, koji su se proširili na druge gradove u himalajskoj zemlji, nazvali su ih 'demonstracijama generacije Z'. Kažu da prosvjedi odražavaju široko rasprostranjeno nezadovoljstvo mladih zbog uočenog nedostatka djelovanja vlade u borbi protiv korupcije i poticanju ekonomskih prilika.

Dužnosnici kažu da se zabrana odnosila na one društvene mreže koje nisu bile prijavljene vlastima, a sve u sklopu borbe protiv lažnih identiteta, dezinformacija i govora mržnje.

'Ovo odražava širi obrazac kontrole narativa i priča koje dolaze s terena', rekao je za Euronews Aditya Vashistha, profesor informacijskih znanosti na Cornell Universityju. 'To se već događalo u susjednim državama poput Indije, Pakistana i Bangladeša. Nije ništa novo; radi se o ustaljenom modelu kontrole društvenih mreža.'

Nepalske vlasti već neko vrijeme traže da platforme imenuju službene predstavnike u zemlji i najavljuju zakone koji bi im omogućili nadzor nad objavljenim sadržajem. Kritičari upozoravaju da bi se takvi zakoni mogli koristiti za cenzuru i kažnjavanje 'protivnika' vlade.

'Vlade imaju legitiman interes postaviti pravila za društvene mreže jer one imaju golem utjecaj na naš svakodnevni život i poslovanje. Ali blokada cijelih platformi, kao što smo vidjeli u Nepalu, dovodi do nesrazmjernih posljedica', izjavio je Kian Vesteinsson iz organizacije Freedom House.

Smatra da takve mjere milijune korisnika odjednom odsijecaju od osnovnih alata za komunikaciju, poslovanje, školu ili pristup zdravstvenim informacijama.

Sloboda interneta

Prema Freedom Houseu, slobodna interneta na globalnoj razini opada već četrnaestu godinu zaredom. Sve je više slučajeva uhićenja ljudi zbog izražavanja političkih, društvenih ili vjerskih stavova na internetu. Kina je i dalje na vrhu liste kao zemlja s najgorim okruženjem za internetske slobode, a prošle joj se godine pridružio i Mjanmar. Nepal nije bio obuhvaćen u istraživanju.

Indija je 2023. usvojila telekomunikacijski zakon koji vladi daje široke ovlasti za ograničavanje i prisluškivanje online komunikacija. Još 2020. donesen je zakon kojim su digitalne platforme poput Facebooka stavljene pod izravan državni nadzor. Kritičari tvrde da se time otvara prostor za daljnju cenzuru.

U Pakistanu je početkom 2024. donesen zakon koji vladi daje vrlo široke ovlasti nad društvenim mrežama, uključujući mogućnost zatvorskih kazni za širenje 'dezinformacija'.

Freedom House u izvještaju internetsku slobodu naziva 'stupom moderne demokracije'. Bez slobodnog i pouzdanog interneta, ističu, demokracija ne može funkcionirati. Često se regulacije donose pod izlikom borbe protiv zloporaba – poput dječje pornografije, kibernetičkog kriminala ili govora mržnje – no uz njih se, kažu stručnjaci, uvode i mjere koje ograničavaju slobodu izražavanja.

Tako nepalski zakon istim člankom nalaže društvenim mrežama uklanjanje sadržaja vezanog uz trgovinu ljudima, ali i zabranu anonimnih objava. Odbor za zaštitu novinara (CPJ) poručio je da zabrana u Nepalu 'ne samo da ograničava slobodu izražavanja, nego ozbiljno otežava rad novinara i pravo javnosti na informiranost'.

Zaobilazni put?

Nakon zabrane zabilježen je porast korištenja virtualnih privatnih mreža (VPN). Prema podacima tvrtke Proton, prijave na njihov VPN servis u Nepalu skočile su za 8.000 posto od 3. rujna. VPN-ovi korisnicima omogućuju da prikriju lokaciju i tako zaobiđu blokade, no stručnjaci upozoravaju da nisu savršeno rješenje. Naime skupi su za mnoge korisnike, sporiji i mogu ograničiti kvalitetu pristupa.

Google, Meta i X nisu komentirali odluku nepalske vlade, dok je TikTok – koji se registrirao – nastavio normalno raditi. 'Važno je da platforme štite privatnost svojih korisnika, osobito aktivista i boraca za ljudska prava koji su često prve mete represije', zaključio je Vesteinsson.