drastične promjene

Zašto žene nakon pedesete stare brže od muškaraca? Donosimo ključne stvari iz istraživanja hrvatskih i austrijskih znanstvenika

  • Autor: Mladen Smrekar
  • Zadnja izmjena 24.08.2019 20:18
  • Objavljeno 24.08.2019 u 20:08
tportal

Izvor: Profimedia / Autor: YAY Media AS / Alamy

Znanstveno je dokazano: Ženska lica nakon 50. godine stare brže nego muška. Do tog su otkrića zajedno došli austrijski i hrvatski znanstvenici. Istraživanje, provedeno na ispitanicima u Dalmaciji, a objavljeno u časopisu American Journal of Physical Anthropology, privuklo je veliku pažnju znanstvenih krugova

Prvi znakovi starenja lica pokazuju se u dobi od 20 do 30 godina. Riječ je o kumulativnom procesu promjena na koži, mekom tkivu i kosturu lica. Hrvatski i austrijski znanstvenici prikupili su podatke o 88 lica Splićana i stanovnika obližnjih otoka u dobi između 26 i 90 godina. Na temelju geometrijske morfometrijske analize 585 mjernih točaka zaključili su kako je promjena oblika lica povezana s dobi bila slična kod oba spola sve do pedesete godine života, kad ženska lica odjednom naglije stare, posebno u ranoj postmenopauzi.

Što je razlog tome i kako je teklo samo istraživanje, pitali smo doc. dr. sc. Tomislava Lauca, jednog od hrvatskih članova istraživačke ekipe znanstvenog projekta 'Facial aging trajectories: A common shape pattern in male and female faces is disrupted after menopause', a koji se u cijelosti može pronaći na internetu.

Istraživanje je provedeno na hrvatskoj populaciji Splita, Visa i Korčule te je skenirano ukupno 88 lica. Je li to dovoljno velik uzorak da se temeljem toga donesu znanstveni zaključci?

'Ovisno o metodi koja se koristi. U ovom slučaju koristili smo vrlo precizne morfometrijske i statističke metode pa je uzorak u potpunosti prihvatljiv', objašnjava Lauc i otkriva kako drugi znanstvenici i recenzenti nisu obraćali pažnju na veličinu uzorka, ali im je bilo zanimljivo to zašto se istražuje baš hrvatska populacija.

Primjer skeniranja površine lica s označenim značajkama vezanim za starenje

Primjer skeniranja površine lica s označenim značajkama vezanim za starenje

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: Artec 3D

Nakon uvida u vrlo velik znanstveni antropološki opus, koji je dosad napravljen na jadranskim otocima, shvatili su da je riječ o izvrsnom modelu prema kojem se već desetljećima provode vrlo ozbiljna antropološka istraživanja i da je pronađeno mnoštvo vrlo vrijednih otkrića. Projekt ‘10.001 Dalmatinac - Hrvatska biobanka’ iznjedrio je mnogo vrlo vrijednih znanstvenih i klinički primjenjivih rezultata, a objavljivanje nalaza s naših otoka u najjačim znanstvenim časopisima kao što je Nature postalo je normalna pojava.

'Evo, u sklopu projekta akademik Igor Rudan i profesor Ozren Polašek otkrili su velik broj gena i njihovih varijabilnosti, naprimjer gen odgovoran za giht', kaže Lauc.

Tomislav Lauc radi na nizu projekata i istraživanja, poput utvrđivanja dobi putem zuba i kralježaka

Tomislav Lauc radi na nizu projekata i istraživanja, poput utvrđivanja dobi putem zuba i kralježaka

Izvor: Ostale fotografije / Autor: Privatni album

profesor i istraživač

Utvrđuje dob putem zuba i kralježaka

Osim što vodi Stomatološku polikliniku Apolonija, Tomislav Lauc predaje antropologiju na Studiju antropologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, 3D dijagnostiku na Stomatološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i na ortodonciji Fakulteta dentalne medicine i zdravstva Sveučilišta u Osijeku. Gostujući je profesor ortodoncije i dentalne radiologije na Stomatološkom fakultetu Sveučilišta u Sarajevu, a sudjeluje i u nizu istraživanja, poput utvrđivanja dobi putem zuba i kralježaka.

'Riječ je o nečemu što je već dugo poznato, ali otkrivamo nove elemente koji nam daju veću preciznost. To je posebno aktualno danas, u vrijeme velikih izazova vezanih uz migracije i čest nedostatak osobnih dokumenata ljudi zahvaćenih prisilnim napuštanjem domova', objašnjava Lauc.

Koji su ključni zaključci najnovijeg istraživanja? Spominjalo se da će ti rezultati pomoći prilikom rekonstrukcije lica, utvrđivanja percepcije i sociobioloških analiza...

'Nekoliko se točaka posebno ističe', kaže Lauc. 'Prije svega relativno velika razlika između žena i muškaraca u brzini starenja unutar razdoblja od desetak godina, zatim specifičnost obrasca promjena lica i konačno primjena postmenopauzalne dobi kao značajno preciznijeg parametra za određivanje promjena na licu koje se događaju tijekom života.'

Primjena od estetske kirurgije do forenzike

Lauc je uvjeren da će buduća istraživanja koristiti ove parametre jer omogućuju preciznije datiranje nastalih promjena. A što se tiče primjene rezultata ovog istraživanja, kaže, znanost je poput slaganja mozaika od pojedinačnih raznobojnih kamenčića pa je na znanstvenicima da otkriju pojedine kamenčiće i potom ih slože u različite slike i mozaike.

'U arheo-antropološkim nalazima dob se često određuje temeljem pojedinačnih koštanih nalaza, posebno skeletnih ostataka glave. Forenzika vrlo brzo uvodi ovakve rezultate u svoju praksu', objašnjava Lauc i kao primjer navodi seriju 'Kosti', u kojoj se vidi kako svako malo pojedinačno otkriće može imati važnu primjenu.

Rezultati ovakvog tipa koriste se i u paleoantropologiji i forenzici rekonstrukcije lica. U sociobiologiji ovi rezultati mogu pomoći u objašnjenju evolucijsko-psiholoških mehanizama i potrebe da se u razdoblju onemogućene reprodukcije šalju različiti signali potencijalnim partnerima. U medicinskoj praksi ovi rezultati mogu pak koristiti u područjima koja se bave promjenama lica, poput estetske kirurgije, rejuvenilacije lica, dermatologije...

Vizualizacija starenja ženskih lica, izvedena linearnom regresijom njegova oblika

Vizualizacija starenja ženskih lica, izvedena linearnom regresijom njegova oblika

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: Wiley Online Library

Prilikom istraživanja na trodimenzionalnim snimkama označavale su se pojedine točke prema posebnim principima homolognosti i zatim su se za pojedine dijelove tkiva konstruirale specifične geometrijske varijable koje su se mogle individualizirati, a da istovremeno budu usporedive među različitim ispitanicima, objašnjava Lauc.

'Nismo mogli predvidjeti ovakve razlike'

'Da bismo dobili stvarnu varijabilnost oblika, morali smo ujednačiti različite veličine pomoću tzv. Prokrusteove analize koja sve oblike dovodi na jednaku veličinu. Tada smo mogli promatrati sam oblik i to koje se geometrijske 'deformacije' pokazuju kao dominantne. Uz to smo uvodili različite diskriminacijske funkcije koje su bile dovoljno jake da identificiraju nastale promjene.'

Jesu li rezultati iznenadili ili potvrdili očekivanja? Što se uopće očekivalo?

'Istraživanje je prvenstveno bilo usmjereno na pojavu direkcijske i fluktuacijske asimetrije u različitim populacijskim grupama, odnosno s jedne strane na relativno reproduktivno zatvorenim jadranskim otocima i s druge strane u populaciji grada Splita', kaže Lauc.

'Nismo mogli predvidjeti ovakvu razliku u procesu starenja, ali smo znali da imamo dobro postavljen projekt, mnogo drugih analiza i vrlo kvalitetne ljude koji su radili na istraživanju. Na kraju se uvijek sve svodi na stručnost ljudi i dobru organizaciju', ističe.

Metodama geometrijske morfometrije znanstvenici su željeli vidjeti što se događa s pojedinim karakteristikama lica tijekom dobi

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: Wiley Online Library

Kada će se publicirati drugi dio istraživanja, hoće li on biti objavljen u sklopu doktorske disertacije kolegice Ivane Rupić?

'Imamo obavezu prema pravilima znanstvenog objavljivanja. Da, dio rezultata prikazat ćemo u sklopu doktorata kolegice Rupić, a nakon obrane disertacije objavit ćemo rezultate drugog dijela u međunarodnim znanstvenim časopisima', najavljuje Lauc i dodaje: 'Trenutno se provode dodatna mjerenja velikog broja parametara koje smo prikupili pa možemo očekivati više objavljenih rezultata. U svakom slučaju, svi se rezultati višestruko provjeravaju i analiziraju kako bismo bili sigurni u njihovu konačnu vrijednost.'

S hrvatske strane istraživanja je provodila dr. med. dent. Ivana Rupić iz Stomatološke poliklinike Apolonija

S hrvatske strane istraživanja je provodila dr. med. dent. Ivana Rupić iz Stomatološke poliklinike Apolonija

Izvor: Ostale fotografije / Autor: Privatni album

austrijsko-hrvatska suradnja

Tko su članovi tima koji je istraživao lica Dalmatinki i Dalmatinaca

U istraživanju provedenom na hrvatskoj populaciji Splita, Visa i Korčule skenirano je ukupno 88 lica, a znanstvena grupa koja je istraživala promjene na licima stanovnika Dalmacije sastojala se od hrvatskog i austrijskog dijela. U hrvatskom dijelu tima istraživanja je provodila dr. med. dent. Ivana Rupić iz Stomatološke poliklinike Apolonija. Uzorke su selekcionirali prof. dr. sc. Ozren Polašek, pročelnik Katedre za javno zdravstvo Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Splitu, i sveučilišni profesor doc. dr. sc. Tomislav Lauc, voditelj Stomatološke poliklinike Apolonija. Koštane promjene istraživala je prof. dr. sc. Ivana Čuković-Bagić sa Stomatološkog fakulteta i trenutna prorektorica Sveučilišta u Zagrebu. Tim sa Sveučilišta u Beču činili su prof. dr. sc. Katrin Schaefer, predstojnica Zavoda za evolucijsku antropologiju, dr. sc. Sonja Windhager, postdoktorandica koja je analizirala meka tkiva, i prof. dr. sc. Philipp Mitteröcker, predstojnik Zavoda za teorijsku biologiju.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!