IMAMO ZNANJE

Više od pola svih tumora može se spriječiti!

  • Autor: NJD
  • Zadnja izmjena 02.04.2012 15:05
  • Objavljeno 02.04.2012 u 10:11
Tportal

Tportal

Izvor: tportal.hr / Autor: Tportal

Više od pola svih tumora može se spriječiti, a društvo danas ima i potrebno znanje i mogućnost da djeluje u skladu s njim, objavili su ovih dana znanstvenici sa Sveučilišta u Washingtonu

U izvješću koje je 28. ožujka predstavljeno u časopisu Science Translational Medicine stručnjaci su utvrdili koji sve čimbenici sprečavaju čovječanstvo da radikalno smanji učestalost obolijevanja od tumora u svim dijelovima svijeta.

'Danas zapravo imamo enormne količine podataka o uzrocima i prevenciji raka', rekao je epidemiolog Graham A. Colditz, pomoćnik direktora prevencije i kontrole u Centru za rak Siteman. 'Došlo je vrijeme da primijenimo ono što znamo.'

Prema Colditzu i njegovim kolegama danas znamo da stil života koji ljudi odabiru, a na koji velik upliv ima i društvo – od pušenja do prehrane i tjelovježbe – značajno utječe na vjerojatnost obolijevanja od raka. Tim posebno ističe podatke koji pokazuju da samo pušenje uzrokuje trećinu svih tumora u SAD-u. Pretjerana tjelesna težina i pretilost odgovorni su za daljnjih 20 posto.

Uz ove osobne navike važnu ulogu ima i struktura samog društva – od financiranja medicinskih istraživanja do dizajniranja kuća i subvencija za hranu.

182726,157738,184203,180840

Kamenje spoticanja

U novom istraživanju tim upozorava na sljedeće zapreke u razvijanju strategije prevencije:

Skepticizam prema ideji da se rak može spriječiti. Broj pušača u različitim saveznim državama SAD-a pokazuje da bi se 75 posto raka pluća moglo spriječiti eliminacijom pušenja.

Kratkoročnost fokusa u istraživanju raka. Dobrobiti prevencije lako je podcijeniti jer se rezultati često očituju tek nakon više desetljeća, a financiranje istraživanja uglavnom traje manje od pet godina.

Zakašnjele intervencije. Strategije poput cijepljenja protiv ljudskog papiloma virusa koji uzrokuje rak vrata maternice najbolje djeluju ako se s njima počne rano, u ovom slučaju prije početka spolnih aktivnosti.

Istraživanja se uglavnom posvećuju liječenju, a ne prevenciji. Liječenja se usredotočuju na samo jedan organ, i to nakon dijagnoze, dok promjene u ponašanju smanjuju rak i smrtnost od mnogih kroničnih bolesti.

Dvojbe i rasprave znanstvenika. Tim ističe da zdravstveni djelatnici imaju moralnu obvezu upozoriti na faktore rizika čak i kada ne poznaju biološke mehanizme kojima oni uzrokuju rak.

Društveni čimbenici koji utječu na zdravlje. Politika prema duhanskoj industriji i državne subvencije ne obeshrabruju dovoljno nezdravo ponašanje, a u nekim slučajevima nezdrave stavove čak čine dostupnijima, osobito u siromašnijoj populaciji.

Nedostatna suradnja među različitim disciplinama. Znanstvenici i zdravstveni djelatnici trebali bi bolje surađivati kako bi saznali što sve uzrokuje rak, kako bi to znanje potom prenijeli javnosti i konačno kroz suradnju s čelnicima zajednica implementirali smjernice koje će ljudima pomoći da zdravije žive.

Složenost implementacije velikih promjena. Budući da u ovom procesu sudjeluje mnogo činilaca, od zdravstvenih radnika preko državnih zakonodavaca do pojedinaca, opsežne dugoročne promjene nije lako provesti.

Prema Američkom društvu za rak, samo u SAD-u ove će se godine dijagnosticirati oko 1.638.910 novih slučajeva raka. U isto vrijeme očekuje se da će 577.190 Amerikanaca umrijeti od raka. U SAD-u samo bolesti srca odnose više života. A prema Colditzovom timu iste strategije prevencije raka smanjile bi i broj kardiovaskularnih bolesti.

Autori izvješća naglašavaju da su unatoč spomenutim zaprekama velike promjene moguće. Kao primjer ističu relativno brzu eliminaciju nezdravih masnoća u nacionalnoj prehrambenoj industriji. Drugi dobar primjer je smanjenje broja raka pluća koje je rezultat oštrijih mjera u regulaciji duhanske industrije te kampanjama protiv pušenja.

Prema podacima iz 2006. u Hrvatskoj od raznih vrsta raka svake godine oboli oko 20.000 ljudi, a umire oko 12.000. Kod žena prednjači rak dojke, a kod muškaraca rak pluća. U velikom porastu je i rak debelog crijeva te prostate kod muškaraca. Zloćudne bolesti uzrok su svake četvrte smrti u Hrvatskoj.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi