Više od 90% ljudi koji žive u europskim gradovima udiše zrak koji prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (SZO) uzrokuje dišne probleme i bolesti srca te skraćuje život, pokazala je jučer objavljena studija
Budući da zakonske granice u EU-a za neka zagađenja zaostaju za standardima koje je postavilo UN-ovo tijelo, mnoge su zemlje umanjile razmjere opasnosti koje predstavlja onečišćenje zraka. Sve to unatoč dokazima koji pokazuju da zrak u gradovima svake godine uzrokuje preranu smrt 430.000 ljudi te da liječnički troškovi vlasti godišnje stoje na desetke milijardi eura.
Prema istraživanju koje je provela European Environment Agency (EEA) u posljednjih 10 godina bilježi se postojan pad emisija većine zagađenja što je dovelo do toga da su razine ugljičnog monoksida i olova postale prihvatljive. 'Unatoč tome cestovni prijevoz, industrija, elektrane i poljoprivreda nastavljaju stvarati značajne količine zagađenja... koje uzrokuje kisele kiše, gubitak bioraznolikosti, slabljenje vidljivosti te oštećenja na materijalima i građevinama', ističe se u izviješću.
Povjerenik EU-a za okoliš Janez Potočnik izjavio je čak da je spreman tužiti države europskim sudovima i tražiti da budu kažnjene zato što uporno propuštaju ispuniti zadane ciljeve.
Razlika u standardima između EU-a i SZO-a najbolje se očituje na primjeru dvaju zagađenja – česticama koje nastaju od prašine i čađi koje emitiraju vozila i tvornice te ozona koji se stvara u niskim razinama atmosfere djelovanjem UV zraka na prekursore koji potječu iz fosilnih goriva. Prema SZO-u 85 do 98% europskog gradskog stanovništva izloženo je opasnim razinama oba zagađenja. Međutim, prema EU te brojke su značajno niže – između 14 i 31 posto.
Brojne zemlje, među kojima i Njemačka i Velika Britanija opiru se uvođenju viših standarda kako ne bi bile prisiljene s cesta ukloniti milijune vozila ili prisiliti industriju da investira u skupe tehnologije.
Prema novom izviješću situacija je najgora u istočnoeuropskim zemljama kao što su Bugarska, Poljska i Slovačka, uglavnom zbog uporabe ugljena i drva za grijanje i elektrane.
Veliki napredak zabilježen je od 1990-ih u Velikoj Britaniji no ne u svim oblicima zagađenja.
Novo izviješće objavljeno je istovremeno kada i studija u časopisu Lancet respiratory medicine journal prema kojoj se u zagađenim gradovima više djece rađa prerano i sa smanjenom težinom.
