Nedjelja 26. srpnja bit će najkraći dan u 2026. godini, ali razliku nitko neće moći primijetiti: Zemlja će puni okret oko svoje osi završiti oko 0,65 milisekundi brže nego tijekom uobičajenog dana od 24 sata.
Nije riječ o najkraćem danu prema količini dnevnog svjetla. Taj se izraz u ovom slučaju odnosi isključivo na trajanje Zemljine rotacije, piše Euronews. Sunce će izlaziti i zalaziti prema uobičajenom ljetnom rasporedu, a razliku mogu registrirati samo iznimno precizni atomski satovi.
Prema podacima i procjenama Međunarodne službe za rotaciju Zemlje i referentne sustave (IERS), Zemlja bi u nedjelju rotaciju trebala završiti 0,65 milisekundi prije nego što protekne punih 86.400 sekundi, koliko službeno traje jedan dan.
Iako Zemlju obično zamišljamo kao planet koji se okreće potpuno ravnomjernom brzinom, njezina se rotacija neprestano neznatno mijenja. Na nju mogu utjecati kretanja u atmosferi i oceanima, promjene u Zemljinoj jezgri, potresi te raspored mase na površini planeta. Važnu ulogu ima i gravitacijsko djelovanje Mjeseca.
vezane vijesti
Razlike su toliko male da nemaju nikakav vidljiv utjecaj na svakodnevni život. Za usporedbu, treptaj oka traje oko stotinu milisekundi, što je više od 150 puta dulje od vremena koje će biti 'izgubljeno' tijekom najkraćeg dana u ovoj godini.
Dan 26. srpnja ipak neće biti najkraći dan otkako postoje suvremena mjerenja. Najkraći dan 2025. godine zabilježen je 10. srpnja, kada je Zemljina rotacija trajala oko 1,37 milisekundi kraće od 24 sata. Ovogodišnji najkraći dan tako će biti približno 0,72 milisekunde dulji od prošlogodišnjeg minimuma.
Podaci upućuju na to da bi razdoblje neuobičajeno brzog okretanja Zemlje, zabilježeno posljednjih godina, moglo postupno završavati. Dugoročno gledano, naš se planet zapravo vrlo polako usporava, ponajprije zbog djelovanja Mjeseca. Zbog toga su znanstvenici tijekom desetljeća povremeno dodavali takozvane prijestupne sekunde kako bi uskladili atomsko vrijeme sa stvarnom rotacijom Zemlje. Od 1972. godine dodano ih je ukupno 27, a posljednja je uvedena krajem 2016. godine.
Ipak, čak i promjena od nekoliko milisekundi može biti važna za sustave koji ovise o iznimno preciznom mjerenju vremena, uključujući satelite, GPS navigaciju, telekomunikacijske mreže, financijske transakcije i računalne sustave.
