neizravni gubici

U vrijeme pandemije u najrazvijenim zemljama svijeta umrlo 200.000 ljudi više no inače. Pogledajte gdje najviše, a gdje najmanje

  • Autor: Mladen Smrekar
  • Zadnja izmjena 14.10.2020 06:33
  • Objavljeno 14.10.2020 u 06:33
Znanstvenici su stvorili model koji je izračunao koliko bi smrtnih slučajeva bilo do svibnja 2020. da nije bilo pandemije Covida-19

Znanstvenici su stvorili model koji je izračunao koliko bi smrtnih slučajeva bilo do svibnja 2020. da nije bilo pandemije Covida-19

Izvor: Tetra Images / Profimedia / Autor: Tetra Images

Više od milijun ljudi širom svijeta umrlo od izravnih posljedica pandemije Covida-19, ali sada su istraživači prebrojali neizravne gubitke života uzrokovane socijalnim, ekonomskim, ekološkim i zdravstvenim promjenama

Analizirajući podatke iz 21 industrijski razvijene zemlje autori istraživanja, objavljenog u časopisu Nature Medicine, procijenili su da je od pojave Covida-19 ukupno umrlo 206.000 ljudi više no što bi ih umrlo da nije bilo prvog vala pandemije.

Engleska, Wales i Španjolska zabilježile su najveći broj suvišnih smrtnih slučajeva kao rezultat pandemije Covida-19 od sredine veljače do svibnja ove godine, sugerira studijsko modeliranje 19 europskih zemalja te Australije i Novog Zelanda. Rezultati pokazuju da se u tim zemljama zabilježeno oko 206.000 smrtnih slučajeva više no što bi se očekivalo da nije bilo pandemije.

Trenutna pandemija Covida-19 globalno je prouzročila više od milijun smrtnih slučajeva zbog infekcije koronavirusom SARS-CoV-2. Međutim, neizravni učinci pandemije također mogu biti značajni. Razumijevanje ukupnog utjecaja pandemije na smrtnost važno je za procjenu njezinog punog utjecaja na javno zdravlje.

U Španjolskoj je zabilježen najveći rast smertnosti u populaciji od izbijanja pandemije

U Španjolskoj je zabilježen najveći rast smertnosti u populaciji od izbijanja pandemije

Izvor: Profimedia / Alamy / Autor: Oleksandr Bushko

Majid Ezzati i kolege koristili su tjedne podatke o smrtnim slučajevima od 2010. do sredine veljače 2020. iz 21 zemlje kako bi stvorili model koji bi mogao predvidjeti koliko bi smrtnih slučajeva bilo do svibnja 2020. da nije bilo pandemije Covida-19. Usporedili su ovu brojku sa stvarnim prijavljenim smrtnim slučajevima kako bi izračunali višak smrtnih slučajeva, bilo da im je uzrok COVID-19 ili neki drugi.

Autori procjenjuju da se dodatnih 206.000 smrtnih slučajeva dogodilo kao rezultat pandemije u ove 21 zemlje. Najveća smrtnosti od svih uzroka na 100.000 ljudi zabilježena je u Španjolskoj, Engleskoj i Walesu, potom Italiji, Škotskoj i Belgiji.

Na Novom Zelandu zbog strogog 'lockdowna' zabilježen je čak blagi pad broja umrlih muškaraca mlađih od 65 godina

Na Novom Zelandu zbog strogog 'lockdowna' zabilježen je čak blagi pad broja umrlih muškaraca mlađih od 65 godina

Izvor: Profimedia / Shutterstock Editorial / Autor: Dave Lintott

S druge strane, Novi Zeland i Australija nisu imali 'uočljiv višak smrtnih slučajeva'. Štoviše, na Novom Zelandu autori su uočili manji pad broja smrtnih slučajeva muškaraca mlađih od 65 godina. Razlog? Manje ozljeda zbog dužeg boravka u kućama.

Autori su otkrili da je broj suvišnih smrtnih slučajeva za muškarce i žene sličan, sa 105.800 smrtnih slučajeva kod muškaraca i 100.000 smrtnih slučajeva kod žena. Engleska, Wales i Španjolska doživjele su najveći porast smrtnosti, s gotovo 100 suvišnih smrtnih slučajeva na 100.000 ljudi, što je porast od 37 posto za Englesku i Wales te 38 posto za Španjolsku u odnosu na brojke prije pandemije.

U najrazvijeninim zemljama svijeta od početka pandemije umrlo je 206.000 ljudi  više no što je to uobičajeno

U najrazvijeninim zemljama svijeta od početka pandemije umrlo je 206.000 ljudi više no što je to uobičajeno

Izvor: Profimedia / Shutterstock Editorial / Autor: Sergei Chuzavkov/SOPA Images

Autori zaključuju da razlike u smrtnosti među 21 zemljom odražavaju varijabilnost karakteristika populacije, reakcije politike na pandemiju, pripremljenost javnozdravstvenih sustava i opseg sustava njege u zajednici i ustanovama.

Uz suzbijanje prijenosa virusa, autori kažu da treba poraditi na odgovarajućoj trijaži i zbrinuti one s dugotrajnim zdravstvenim stanjima kako bi se smanjio broj smrtnih slučajeva, izravno i neizravno povezanih s pandemijom. Da bi to postigle, države će trebati preraspodijeliti i proširiti zdravstvene resurse, posebno u sredinama u kojima se nedovoljno ulagalo u zdravstvene i socijalne sustave.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!