Jedinstvene formacije krša u području Battambang omogućile su razvoj izoliranih ekosustava nastanjenih jedinstvenim i neobičnim vrstama. Znanstvenici se zalažu da ova područja odmah budu zakonom zaštićena zbog straha od uništenja i eksploatacije. 'Neke vrste mogle bi izumrijeti prije nego što ih uopće otkrijemo'
U dosad neistraženim špiljama Kambodže znanstvenici su otkrili više rijetkih i novih vrsta, uključujući leteću zmiju i fluorescentnotirkiznu jamičarku. Otkrića su rezultat višegodišnjeg istraživanja bioraznolikosti, a ono je obuhvatilo više od 60 vapnenačkih špilja u pokrajini Battambang.
Projekt je vodila organizacija Fauna & Flora u suradnji s kambodžanskim ministarstvom okoliša te su istraživači radili na području krških formacija vapnenačkih brda ispunjenih skrivenim špiljama i izoliranim ekosustavima. Takva staništa opisana su kao 'mali otoci života', gdje su se vrste razvijale odvojeno jedna od druge zbog okruženja koje je postalo nepristupačno zbog ljudske aktivnosti.
vezane vijesti
Tijekom terenskog rada, koji je trajao od studenog 2023. do srpnja 2025. godine, timovi su se probijali kroz uske pukotine i mračne tunele, često puzeći kroz prolaze jedva dovoljno velike za čovjeka. U tim izoliranim špiljama pronađene su brojne nepoznate i rijetke vrste.
Među najzanimljivijim otkrićima je nova vrsta jamičarke s karakterističnom trokutastom glavom i sposobnošću detekcije topline plijena. Otkriveni su i dobro kamuflirani gekoni s listolikim prstima te jarko obojeni mnogonošci, za koje se pretpostavlja da su otrovni, piše CBS News.
Znanstvenici su također zabilježili poznatije vrste, poput mrežastog pitona, najduže zmije na svijetu, te tzv. leteće zmije koja može kliziti kroz zrak. Pronađene su i žabe, gušteri i druge životinje tipične za to područje. Biolog Lee Grismer istaknuo je da svako od ovih izoliranih staništa djeluje kao 'mali laboratorij evolucije', gdje se iste prirodne procese može promatrati odvojeno, što dovodi do razvoja jedinstvenih vrsta koje ponekad postoje samo u jednoj špilji.
Istraživanje ima i važnu ekološku dimenziju. Krški ekosustavi spadaju među najmanje zaštićene na svijetu i suočeni su s prijetnjama poput eksploatacije vapnenca za cement, nekontroliranog turizma, požara i krčenja šuma. Prema podacima istraživača, samo oko jedan posto takvih staništa ima zakonsku zaštitu. Koordinator projekta Sothearen Thi upozorio je da bi uništavanje ovih područja moglo dovesti do izumiranja vrsta prije nego što uopće budu otkrivene, naglašavajući hitnost njihove zaštite.
