Analiza je obuhvatila podatke iz 9446 gradova u 143 zemlje, regije i teritorija, a zaključak je jasan: kvaliteta zraka globalno se pogoršava, ponajviše zbog klimatskih promjena uzrokovanih ljudskim djelovanjem. Ključni faktor u 2025. godini bila su velika šumska požarišta, čiji je dim značajno pogoršao kvalitetu zraka, uz oluje s pijeskom i druge ekstremne vremenske pojave povezane s izgaranjem fosilnih goriva, piše Euronews.

Europa je pritom osjetila snažan udar. U najgoroj sezoni požara otkad postoje mjerenja, vatrena stihija poharala je velik dio kontinenta, dosegnuvši vrhunac u kolovozu. Posljedice su bile razorne: uništena su poljoprivredna zemljišta, šume i domovi, a ekstremni vremenski uvjeti, uključujući toplinske valove, poplave i suše, prouzročili su najmanje 43 milijarde eura kratkoročnih gospodarskih gubitaka.

Opasne čestice koje ulaze u krvotok

U središtu problema nalazi se koncentracija finih lebdećih čestica PM2.5, koje Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) smatra ključnim pokazateljem kvalitete zraka. Riječ je o mikroskopskim česticama, promjera manjeg od 2,5 mikrometara, koje mogu prodrijeti duboko u pluća i ući u krvotok, a povezuju se s nizom zdravstvenih problema, od respiratornih i kardiovaskularnih bolesti do dugoročnih posljedica poput raka.

Unatoč tim rizicima, samo tri europske zemlje – Andora, Estonija i Island – uspjele su u 2025. godini ostati unutar sigurnih granica koje WHO definira na razini od pet mikrograma po kubičnom metru zraka. Globalno gledano, tek 13 zemalja i teritorija zadovoljava taj standard, što znači da čak 91 posto analiziranih država ne ispunjava preporučene vrijednosti.

Najzagađenije zemlje i gradovi

Na vrhu ljestvice najzagađenijih zemalja nalaze se Pakistan, Bangladeš, Tadžikistan, Čad i Demokratska Republika Kongo, s razinama čestica PM2.5 višestruko višima od sigurnih granica.

Kada je riječ o gradovima, situacija je još dramatičnija, a svih 25 najzagađenijih gradova na svijetu nalazi se u Indiji, Pakistanu i Kini. Indija prednjači s tri od četiri najzagađenija grada, uključujući najgori – Loni u saveznoj državi Uttar Pradesh. Ondje je prosječna godišnja koncentracija čestica PM2.5 dosegnula 112,5 mikrograma po kubičnom metru, što je više od 22 puta iznad preporuka WHO-a.

Glavni uzroci takvog zagađenja uključuju promet, industrijske emisije, cestovnu prašinu i nepropisno odlaganje otpada. Na suprotnoj strani ljestvice nalazi se Nieuwoudtville u Južnoafričkoj Republici, s prosječnom koncentracijom od samo 1,0 mikrograma po kubičnom metru, što ga čini jednim od najčišćih mjesta na svijetu.

Europa između poboljšanja i pogoršanja

Podaci za Europu pokazuju mješovitu sliku. U 2025. godini 23 zemlje zabilježile su rast razine čestica PM2.5 dok ih je 18 zabilježilo pad. Švicarska i Grčka istaknule su se porastom zagađenja većim od 30 posto, što se pripisuje dimu šumskih požara iz Sjeverne Amerike i saharskoj prašini.

S druge strane, Malta je zabilježila najveći pad zagađenja, gotovo 24 posto, zahvaljujući dugoročnim politikama prelaska na obnovljive izvore energije i smanjenju emisija iz prometa. Prema podacima u stvarnom vremenu, među najzagađenijim gradovima svijeta trenutačno se nalaze i europske metropole poput Pariza i Londona, što naglašava razmjere problema.

Europski sustav Copernicus upozorio je i na sezonske čimbenike koji pogoršavaju stanje, uključujući emisije amonijaka iz poljoprivrede, povećane koncentracije peludi i stabilne vremenske uvjete koji zadržavaju zagađenje u zraku. Poseban problem i dalje predstavlja pozadinsko onečišćenje uzrokovano izgaranjem fosilnih goriva, osobito u dijelovima istočne Europe i Balkana.

Bez podataka nema rješenja

Iako je 75 zemalja zabilježilo smanjenje razine čestica PM2.5, a dvije su ostale na istoj razini, stručnjaci upozoravaju na ozbiljan problem nedostatka podataka jer velik dio svjetske populacije i dalje nema pristup lokalnim, preciznim i ažurnim informacijama o kvaliteti zraka.

Situacija se pogoršala 2025. godine, kada je američka administracija ukinula globalni program praćenja kvalitete zraka, čime su milijuni ljudi ostali bez ključnih informacija. Prema podacima istraživačkog centra CREA, sustavi praćenja oslabljeni su u 44 zemlje, a njih šest ostalo je potpuno bez nadzora.

Iz IQAira upozoravaju da bez kvalitetnih podataka nije moguće razumjeti što zapravo udišemo. 'Proširenje pristupa podacima u stvarnom vremenu osnažuje zajednice da djeluju. Smanjenjem emisija i borbom protiv klimatskih promjena možemo postići trajna poboljšanja kvalitete zraka', poručio je izvršni direktor tvrtke Frank Hammes.