ISKUSTVA IZ EUROPE

U čemu je francuska matura bolja od naše?

matura Francuska

matura Francuska

Izvor: Reuters / Autor: Reuters

Srednjoškolski završni ispit iz hrvatskog jezika prošli je tjedan nekim spornim pitanjima podigao veliku prašinu i pokrenuo polemike o samoj biti i funkcioniranju našeg sustava državne mature

Bilo je govora o tome koji je njen primarni cilj – da bude zamjena za prijemni ili temelj za vrednovanje i unapređenje sustava obrazovanja te je li ga ona ostvarila, isticala se nepravednost sustava – činjenica da imamo istu maturu za gimnazijalce i za strukovnjake, spekuliralo se čak da bi se ona mogla ukinuti itd. Među ostalim, mogla su se čuti i mišljenja da bismo se trebali ugledati na neke druge zemlje koje to uspješno rade, poput susjedne Slovenije ili još bolje Finske. No svatko tko se iole razumije u obrazovanje zna da se obrazovni sustav ni od koga ne može precrtati. Svaka zemlja ima svoju tradiciju i specifičnosti, a koliko je pristup obrazovanju od zemlje do zemlje različit, jasno pokazuje i činjenica da je to poglavlje u pristupnim pregovorima s Bruxellesom Hrvatska prvo i u najkraćem roku zatvorila. Naime, to je nešto u što se EU jednostavno ne želi previše petljati.

No ipak nije naodmet znati kako se to radi negdje drugdje u Europi. Nama je možda osobito zanimljiv francuski model jer je jedan od sličnijih našem, a navodno je, uz slovenski, bio inspiracija našim političarima kada su uvodili državnu maturu.

'Matura je u Francuskoj utemeljena u vrijeme Napoleona 1808. Ona se i danas, kada je gotovo svi polažu, doživljava kao nešto jako važno i predstavlja svojevrstan obred kojim se označava prelazak iz djetinjstva u zrelost', rekao je za tportal ataše za suradnju u obrazovanju francuskog veleposlanstva u Zagrebu Frederic Germain i našalio se: 'I mene su moji roditelji odmalena učili da ću, kada odrastem, trebati znati pjevati, voziti auto i položiti maturu.'

I Francuzi propituju prednosti i mane mature

Nenad Jarić Dauenhauer

Nenad Jarić Dauenhauer

Izvor: tportal.hr / Autor: Nenad Jarić Dauenhauer

Frederic Germain

No unatoč dugoj tradiciji, matura se i u Francuskoj često kritizira jer mnogi smatraju da je zastarjela i skupa. 'Teško je organizirati da se sve odvija u isto vrijeme i da sve bude u tajnosti, da nitko ne zna pitanja. Ako netko nešto sazna, sve se mora ponavljati i sl. Između 600 i 700 tisuća učenika u isto vrijeme polaže maturu, a rezultati se moraju znati nakon 15 do 30 dana', rekao je francuski ataše i dodao da ga je jako iznenadilo kada se Hrvatska prije nekoliko godina odlučila za sličan model jer je to ogromna mašinerija koja jako puno košta.

Kada je Napoleon počeo s projektom mature, polagao ju je mali broj učenika - oko jedan posto. Danas je taj postotak prilično velik - oko 72 posto generacije. Prije nekoliko godina francuska je vlada odlučila da narod treba biti obrazovan, da svi trebaju završiti maturu, kaže Germain, a slogan je bio – '80 posto generacije do mature'.

Različite mature za gimnazijalce i strukovnjake

U Francuskoj postoji baccalaureat general, nešto kao gimnazijska matura u Hrvatskoj, koju polaže oko 50 posto učenika, te dvije različite strukovne mature: baccalaureat tehnologique, koju polaže oko 23 posto, i baccalaureat professionnel, na koju izlazi oko 27 posto učenika. Na maturi se polažu svi ispiti koji se uče, a ne samo odabrani. Učenici strukovnih škola sa svojim se maturama ne mogu upisati na fakultete, što ne predstavlja neki problem jer se ionako vrlo rijetko odlučuju za takav potez. Ako žele nastaviti obrazovanje, oni uglavnom pohađaju posebne dvogodišnje studije kojima se dodatno kvalificiraju za svoju profesiju, nakon čega se vrlo lako zapošljavaju (u Hrvatskoj velik postotak strukovnjaka nastavlja školovanje na fakultetima). S općom maturom u Francuskoj je jako teško naći posao.

U Francuskoj su sve gimnazije opće, ali imaju usmjerenja, tako da neke imaju jači znanstveni, a neke društveni, jezični ili neki drugi program. Oni koji polože opću maturu mogu se izravno upisati na fakultete, a jedino medicinski ima dodatan prijemni ispit.

Prema Germainu, ima stručnjaka koji kritiziraju činjenicu da se maturi pridaje preveliko značenje pri upisu na fakultete jer smatraju da je nepravedno to da se na temelju ispita koji traje samo tri dana odlučuje budućnost mladih. No drugi su uvjereni da čovjek treba naučiti kako se nositi s nervozom i stresom. Neki pak smatraju da bi prijemni ispiti osigurali veću selekciju i kvalitetu studenata. Naime, prolaznost na prvoj godini fakulteta je prilično niska pa neki kritičari ističu da je to rasipanje novca. Međutim, kada je vlada nedavno htjela uvesti prijemne ispite na fakultete, Francuzi su se pobunili i organizirali masovne štrajkove.

Hrvatski su srednjoškolci bolje pripremljeni!?

Profesor fizike na splitskom PMF-u, dr. sc. Franjo Sokolić, koji je godinama predavao na sveučilištu u Francuskoj, smatra da razina znanja francuskih srednjoškolaca nije osobito visoka. 'Meni se čini da su naši učenici koji dođu s MIOC-a na PMF puno bolje pripremljeni', kaže Sokolić i dodaje: 'To se odnosi na one koji idu na javna sveučilišta. Treba razlikovati one koji idu na elitna sveučilišta, tzv. Grandes ecoles. Za upis na njih učenici uzimaju posebne i intenzivne privatne kursove, na kojima se jako puno radi; to je pravi dril koji traje u prosjeku dvije godine, a zove se classes preparatoires.'

Germain kaže da su škole Grandes ecoles, s kojima se dobivaju najbolja zaposlenja, vrlo visoko rangirane na svjetskim listama poput šangajske, međutim broj studenata u njima je premalen - broji se u stotinama - u usporedbi s elitnim sveučilištima u SAD-u ili Velikoj Britaniji, na kojima studiraju deseci tisuća. Sarkozyjeva vlada, kaže Germain, pokrenula je projekt koji bi trebao objediniti elitne škole i ostale fakultete kako bi se stvorili jači sveučilišni centri s višom kvalitetom studiranja, ali i velikim brojem studenata.

Puno se ulaže u francuski jezik, interdisciplinarnost i praksu

Germain kaže da francuski 16-godišnjaci nisu naročito dobri prema međunarodnim testovima PISA-e; rangirani su negdje oko sredine (Hrvatska je 2009. bila nešto ispod sredine liste). No francuskom se jeziku posvećuje velika pozornost. 'Moja supruga je Hrvatica. Kada je jednom bila u vlaku, čula je preko razglasa čovjeka koji je nešto objašnjavao. Pitala me je li to snimka, a ja sam odgovorio da nije – da to govori vlakovođa. Iznenadila se čuvši da se vozač vlaka tako dobro izražava', prisjetio se ataše.

Isti dojam stekao je i profesor Sokolić: 'Francuzi su u pristupu maturi, ali i radu općenito izuzetno ozbiljni. Razvijaju radne navike i uče dobro pisati i dobro izlagati, što se kod nas slabo njeguje. Primjerice, tamo profesor fizike ili kemije na fakultetu ne ocjenjuje samo točnost odgovora, već i kako se student izražava – gramatika mora biti točna.'

Sokolić smatra da su Francuzi puno bolje riješili i problem interdisciplinarnosti te upoznavanje studenata s praktičnom primjenom znanja kroz obavezan rad u laboratorijima i industriji. 'Mi smo tamo često radili diplomske radove o potrebama industrije. Osim toga, mnogi studenti kroz redovnu godišnju praksu stječu kontakte koji su im kasnije važni za zapošljavanje. Fakulteti također jako paze na to kako im se studenti zapošljavaju - vodi se dobra evidencija koja se uzima u obzir i kod vrednovanja sveučilišta', objasnio je hrvatski fizičar.

Pretjerana kompetitivnost

U francuskom se obrazovnom sustavu osim radnih navika potiče kompetitivnost, koja je, prema Sokoliću, čak i malo pretjerana. 'Oni na svim nivoima potiču natjecanje - imaju rang liste najboljih učenika još u osnovnim školama. Jedna moja prijateljica imala je kći koja je išla u classes preparatoires za Grandes ecoles. Njezin dečko je bio u istom razredu, međutim nije joj htio pomagati u učenju jer ga je bilo strah da će ga preteći na rang listi koja je ključna za upis. To je možda ekstreman primjer, ali ipak odražava situaciju. Osobno smatram da je natjecateljski duh važan, ali i da su timski rad i suradnja u znanosti još važniji. Mislim da dosta toga možemo naučiti od Francuza, no ipak trebamo zasukati rukave i usavršiti naš sustav', zaključio je Sokolić.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi