Početkom 19. stoljeća luditi su uništavali tkalačke stanove. Zaposleni u trgovinama danas su zabrinuti zbog automatskih blagajni. Neće proći puno vremena prije no što ćemo čuti žalopojke taksista, kamiondžija i vozača autobusa zbog autonomnih vozila.

Uzimaju li nam strojevi doista poslove? Ili nam tek olakšavaju teret i omogućavaju stvaranje novih poslova? Istraživanje ekonomista pri konzultantskoj kući Deloitte pokušalo je naći odgovor na to pitanje. Pročešljali su podatke iz popisa stanovništva za Englesku i Wales od 1871. do danas.

Došli su do zaključka kako je razvoj tehnologije bio 'odličan stroj za stvaranje poslova'. Kako? Pa, tako što je uvođenje novih tehnologija povećalo kupovnu moć, što je za posljedicu imalo povećanu potražnju u drugim granama u kojima strojevi još nisu zamijenili ljude.

Autori studije Ian Stewart, Debapratim De i Alex Cole tvrde kako se u raspravama oko utjecaja tehnologije na radna mjesta previše naglaska stavlja na poslove koje uništava, a premalo na one koje stvara.

Prema njihovim navodima, dominantan je trend u kojem gubitak radnih mjesta u poljoprivredi i proizvodnji biva više nego nadomješten povećanom potražnjom u uslužnim djelatnostima vezanim uz skrb, kreativu, tehnologiju i poslovanje. U promatranih 140 godina došlo je do duboke promjene: rad se od korištenja gole snage preobrazio u pružanje obrazovnih i inih usluga drugima. Uvjereni su kako će strojevi preuzeti teške i dosadne poslove, ali kako nismo ni blizu eliminaciji potrebe za ljudskim radom.

Nema dvojbe da su u nekim segmentima tehnologije doista ukinule potrebu za ljudskim radom. No, Stewart i kolege postavljaju pitanje jesu li to doista poslovi kojima bi se ljudi trebali baviti. Zamjena teškog ljudskog rada strojnim podigla je produktivnost i, de facto, smanjila nezaposlenost.

Te davne 1871. 6,6 posto radne snage Engleske i Walesa činili su poljoprivrednici. Danas je njihov udio 0,2 posto. Ili pogledajte primjer pralja. Godine 1901. u Engleskoj i Walesu bilo ih je 200 tisuća (u populaciji od 32,5 milijuna). Stotinu i deset godina kasnije, u populaciji od 56,1 milijun stanovnika bilo je tek 35 tisuća ljudi koji su se bavili pranjem rublja.

S druge strane, broj računovođa porastao je dvadeset puta, s nešto manje od deset tisuća na više od 215 tisuća.

Od 1992. do 2014. broj onih koji skrbe o drugima porastao za 909 posto, s manje od 30 na više od 300 tisuća radnika. Tijekom istog razdoblja za 580 posto porastao je broj obrazovnih djelatnika, za 183 posto socijalnih radnika i srodnih zanimanja... Za 79 posto je manji broj tkalaca, za 57 posto tipkačica, za 50 posto tajnica i tako dalje.

U nekim sektorima - uključujući medicinu i obrazovanje - tehnologija je podigla produktivnost, a u isto vrijeme porasla je i zaposlenost. Razvoj tehnologije smanjio je cijene temeljnih proizvoda, poput hrane, kao i uređaja poput TV-a, hladnjaka i slično. Realna cijena automobila u Velikoj Britaniji prepolovila se tijekom zadnjih 25 godina.

Smanjenje cijena ostavilo je više novca za opuštanje i brigu o sebi. Broj zaposlenih u kafićima porastao je četiri puta između 1951. i 2011. Godine 1871. jedan frizer ili brijač opsluživao je 1.793 stanovnika Engleske i Walesa. Danas ih ima po jedan na 287 stanovnika.

Više:Guardian