Nova analiza dovodi u pitanje sve češće tvrdnje tehnoloških kompanija da bi umjetna inteligencija mogla značajno pomoći u smanjenju globalnih emisija stakleničkih plinova, upozoravajući da se mnoge takve procjene temelje na slabim ili nedostatnim dokazima
Prema izvješću njemačke neprofitne organizacije Beyond Fossil Fuels, velik dio klimatskih obećanja povezanih s umjetnom inteligencijom nema čvrstu znanstvenu podlogu. U analizi više od 150 javnih tvrdnji o klimatskim koristima AI-ja utvrđeno je da se samo 26 posto njih poziva na objavljene znanstvene radove, dok čak 36 posto ne navodi nikakav dokaz. Ostatak se oslanja na korporativna izvješća, medijske članke, publikacije nevladinih organizacija ili neobjavljene akademske radove, prenosi Euronews.
Autori ističu kako korporativni izvori rijetko uključuju recenzirane znanstvene dokaze ili primarne podatke koji bi potvrdili tvrdnje o velikim klimatskim koristima tehnologije. Zaključak izvješća kaže: dok su dokazi o potencijalnoj šteti i rastu potrošnje energije sve snažniji, dokazi o velikim klimatskim koristima umjetne inteligencije zasad su slabi.
vezane vijesti
Procjene utjecaja AI-ja na klimu znatno se razlikuju. Studija objavljena u siječnju u znanstvenom časopisu Patterns procjenjuje da su podatkovni centri samo tijekom 2025. godine emitirali između 32,6 i 79,7 milijuna tona ugljikova dioksida - što je usporedivo s godišnjim emisijama manje europske države.
S druge strane, Međunarodna agencija za energiju (IEA) procjenjuje da bi umjetna inteligencija do 2035. mogla smanjiti globalne emisije i do pet posto, ponajprije ubrzavanjem inovacija u energetskom sektoru. AI bi, primjerice, mogao pomoći znanstvenicima u razvoju novih materijala i baterijskih tehnologija te unaprijediti solarne sustave.
No analiza Beyond Fossil Fuelsa upozorava da se dio takvih optimističnih procjena temelji na vrlo ograničenim izvorima. Kao primjer navodi se tvrdnja Googlea da bi AI mogao smanjiti globalne emisije stakleničkih plinova za pet do deset posto do 2030. godine. Istraživači su utvrdili da se ta procjena zapravo oslanja na blog objavu konzultantske kuće Boston Consulting Group iz 2021., koja je brojke izvela na temelju iskustava s klijentima, a ne na empirijskim podacima.
Tehnološke kompanije često ističu i da su manji, specijalizirani AI modeli - trenirani na ograničenim, kvalitetnim skupovima podataka - energetski učinkovitiji i ekološki prihvatljiviji. Međutim, istraživači upozoravaju da ni za te tvrdnje zasad ne postoji dovoljno recenziranih znanstvenih dokaza.
Posebno je znakovit zaključak da analiza nije pronašla nijedan slučaj u kojem su generativni AI sustavi, poput ChatGPT-a, Geminija ili Copilota, doveli do 'mjerljivog, provjerljivog i značajnog' smanjenja emisija. Autori pritom naglašavaju da to ne znači kako umjetna inteligencija nema klimatske koristi, ali trenutačno nema dovoljno dokaza da bi njezini pozitivni učinci mogli nadoknaditi golem rast potrošnje energije koji prati eksploziju generativnog AI-ja.
