Globalni samit o umjetnoj inteligenciji, koji se ovog tjedna održava u New Delhiju, u samo nekoliko godina prošao je kroz dramatičnu transformaciju – od zatvorenog političkog foruma posvećenog sigurnosti umjetne inteligencije do golemog poslovnog sajma na kojem države i tehnološke kompanije nastoje osigurati investicije, partnerstva i tržišni utjecaj
Događaj koji je prije manje od tri godine okupljao tek oko 150 sudionika danas privlači čak 35.000 delegata. Time je, prema ocjenama sudionika, izvorna ideja samita – globalni dogovor o zaštitnim mehanizmima i kontroli rizika umjetne inteligencije – potisnuta na marginu, a fokus je prebačen na konkretne primjene tehnologije i sklapanje poslova.
Iako organizatori u Indiji u javnim porukama i dalje ističu odgovornu upotrebu AI-a, nacrt završne deklaracije, prema informacijama koje je objavio Politico, uopće ne uključuje riječ 'sigurnost'. Za razliku od prethodnih susreta, na kojima su dominirale rasprave o egzistencijalnim rizicima, gubitku radnih mjesta i utjecaju na okoliš, ovogodišnji samit stavlja naglasak na gospodarski potencijal tehnologije.
vezane vijesti
Promjena tona odražava širi globalni zaokret. Uz političku podršku tehnološkom sektoru u Washingtonu, jasnije razumijevanje ekonomskog potencijala umjetne inteligencije i sve izraženije geopolitičko natjecanje, rasprava se pomaknula s pitanja kako kontrolirati AI na pitanje tko će od njega najviše profitirati.
'Samit pokazuje kako se globalni razgovor o umjetnoj inteligenciji promijenio – od uskog fokusa na sigurnost prema širem naglasku na učinak i primjenu', rekao je Jakob Mökander iz think tanka Tony Blair Institute for Global Change. Veća uključenost, dodaje, donosi prednosti, ali i otežava održavanje jasnog fokusa.
Skup u New Delhiju sve više nalikuje tržištu ideja i investicija, na kojem različiti akteri promoviraju svoju viziju AI budućnosti, a kompleksna pitanja sigurnosti i regulacije ostaju u drugom planu. Amber Sinha iz organizacije za digitalna prava EDRi ocjenjuje da je sigurnost 'gurnuta na stražnju klupu', što je trend koji je, kaže, bio vidljiv već na prošlogodišnjem samitu u Parizu.
Drugi sudionici ipak nude umjerenije tumačenje. Mark Surman, predsjednik Mozilla Foundationa, smatra da rasprava o tome nije nestala, već se fragmentirala zbog veličine događaja. 'Tema je postala toliko velika da se razgovor jednostavno razlomio na više paralelnih rasprava', rekao je.
Na pozornici se očekuju vodeći ljudi industrije, a među njima su čelnik OpenAI-a Sam Altman, direktor Google DeepMinda Demis Hassabis i izvršni direktor francuskog Mistrala Arthur Mensch. Politička zastupljenost, međutim, nije ujednačena. Francuski predsjednik Emmanuel Macron dolazi s velikom delegacijom dok SAD, Ujedinjeno Kraljevstvo i Njemačka sudjeluju na nižoj razini nego ranije.
Sve izraženije postaje i nacionalno nadmetanje. Britanska delegacija pokušava promovirati zemlju kao destinaciju za AI talente i ulaganja, a SAD kroz program AI Exports nastoji globalno proširiti američki tehnološki ekosustav i smanjiti ovisnost partnera o kineskim rješenjima. Američke kompanije, uključujući OpenAI, Anthropic i Metu, tijekom samita najavljuju višemilijardna ulaganja u Indiju.
Europska unija istodobno pokušava balansirati između uloge globalnog regulatora i želje da privuče investicije. Bruxelles naglašava ljudski usmjeren i siguran razvoj umjetne inteligencije, ali je posljednjih mjeseci ublažio pojedine regulatorne zahtjeve zbog pritiska industrije koja upozorava na preveliko administrativno opterećenje.
Indija, kao domaćin, zauzima fleksibilniji pristup, oslanjajući se uglavnom na samoregulaciju kompanija pomoću dobrovoljnih smjernica upravljanja rizicima, što dio analitičara vidi kao potencijalni model za zemlje u razvoju.
Ogroman interes za ovaj događaj vidljiv je i u logističkim izazovima – sudionici su se suočili s dugim redovima, prometnim gužvama i poremećajima u zračnom prometu oko kongresnog centra Bharat Mandapam, izgrađenog za skup G20 2023. godine.
Istodobno se otvara pitanje budućnosti same serije AI samita. Neki stručnjaci smatraju da bi se ključne odluke o globalnom upravljanju umjetnom inteligencijom mogle preseliti u druge međunarodne forume, a drugi vjeruju da upravo velika okupljanja omogućuju manjim državama i alternativnim tehnološkim akterima da pronađu prostor između dominantnih američkih i kineskih platformi.
Raspravlja se i o mogućem institucionalnom modelu: hoće li samit evoluirati prema klimatskim COP konferencijama s postupnim stvaranjem zajedničkih pravila ili prema rotirajućem modelu u kojem svaka država domaćin postavlja vlastite prioritete. Ako se planovi ostvare, sljedeće izdanje trebalo bi se održati u Švicarskoj, čime bi se učvrstila ambicija stvaranja trajnog globalnog foruma za upravljanje umjetnom inteligencijom.
