borba sa zarazom

Što je spektralni analizator, može li se napraviti kod nas i je li on rješenje za koronavirus? Pitali smo na Ruđeru

  • Autor: Mladen Smrekar
  • Zadnja izmjena 21.03.2020 12:49
  • Objavljeno 21.03.2020 u 12:49
Istraživanja u području sintetske organske kemije na Institutu Ruđer Bošković

Istraživanja u području sintetske organske kemije na Institutu Ruđer Bošković

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: IRB

Ovakvim je uređajem moguće detektirati virus. No kako se prilikom identifikacije virusa stavlja naglasak na brzinu analize, ovakav tip mjerenja nije učinkovit u usporedbi s imunokemijskim ili molekularnim metodama pa nije metoda prvog izbora

Je li moguće na Ruđeru Boškoviću tehnički izvesti uređaj koji se zove spektralni analizator, pitali su slušatelji Vilija Beroša, ministra zdravstva koji je u utorak ujutro gostovao u emisiji 'Izaberi zdravlje' Hrvatskog radija. 'Da se napravi takav uređaj, trebalo bi dosta vremena, a mi ga nemamo pa poduzimamo mjere koje su nam nadohvat ruke', odgovorio je ministar.

O čemu je riječ, što je spektralni analizator, koliko vremena treba da se napravi i bi li ga mogli napraviti hrvatski znanstvenici, pitali smo na pravom mjestu, Institutu Ruđer Bošković u Zagrebu. Evo što su nam rekli:

'Pojam spektralni analizator je uistinu širok i može se odnositi na cijeli niz različitih uređaja s različitim funkcijama', kažu u Institutu Ruđer Bošković. 'Primjerice, ako pretpostavimo da se radi o spektrometru masa, IRB ima takav uređaj za potrebe specifičnih analiza i istraživanja, poput identifikacije različitih proteina ili pak mjerenja molekulskih masa.'

IRB ima takav uređaj za potrebe specifičnih analiza i istraživanja, poput identifikacije različitih proteina ili mjerenja molekulskih masa

IRB ima takav uređaj za potrebe specifičnih analiza i istraživanja, poput identifikacije različitih proteina ili mjerenja molekulskih masa

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: IRB

Ovakvim je uređajem moguće detektirati virus. Međutim, s obzirom na to da se prilikom identifikacije mikroorganizama, pa tako i virusa, stavlja naglasak na brzinu analize, ovakav tip mjerenja nije učinkovit u odnosu na broj uzoraka u usporedbi s imunokemijskim ili molekularnim metodama, stoga ovo nije metoda prvog izbora', kažu iz Ruđera.

Da jest, navedena bi se vrsta instrumentacije već odavno serijski koristila u bolnicama za viruse, kao što se takve metode i slični uređaji u bolnicama već primjenjuju za detekciju bakterija, dok njihovu upotrebu za detekciju virusa tek treba ustanoviti. U slučaju detekcije virusa, ova je metoda komplicirana, iziskuje više vremena, skupu opremu i educirane stručnjake, stoji u izjavi.

Ramanov spektrometar u Laboratoriju za molekulsku fiziku i sinteze novih materijala

Ramanov spektrometar u Laboratoriju za molekulsku fiziku i sinteze novih materijala

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: IRB

U trenutnoj situaciji prvi izbor detekcije koronavirusa svakako su molekularne metode, kao što je primjerice metoda lančane reakcije polimeraze (PCR) s reverznom transkripcijom, a koje su u aktivnoj primjeni. Metode koje primjenjuju naši medicinski stručnjaci izrazito su učinkovite i pokazalo se da dobro funkcioniraju, pokazuju dobru osjetljivost, relativno su jednostavne i brze te optimalne za kontrolu situacije s koronavirusom, kaže se u odgovoru s Instituta.

Znanstvenici IRB-a prate razvoj situacije s koronavirusom i daju punu podršku hrvatskom stručnom timu, kolegama u Klinici za infektivne bolesti dr. Fran Mihaljević te Nacionalnom stožeru i Vladi RH u kontroli situacije s koronavirusom te se stavljaju na raspolaganje svojom stručnošću i svojim znanjima, stoji u dopisu.

Mikroskop Ramanovog spektrometra

Mikroskop Ramanovog spektrometra

Izvor: tportal.hr / Autor: Matej Grgić

Da se na Ruđeru doista naveliko radi, pokazuje i primjer tamošnjeg Laboratorija za molekulsku fiziku i sinteze novih materijala, a vodi ga dr. sc. Mile Ivanda. Ramanova spektroskopija, kojom se bave u njemu, ima velik potencijal za istraživanje bolesti na tkivnoj i staničnoj razini.

Znanstvenici s Ruđera su Ramanovu spektroskopiju već primijenili na detekciji histamina u ribama. Pomoću malog, prijenosnog Ramanovog spektrometra, mogu se očitati i najmanje dopuštene koncentracije.

U posljednje vrijeme širom svijeta istražuje se primjena Ramanove spektroskopije za identifikaciju biokemijskih promjena koje se događaju tijekom virusnih infekcija, pri čemu se određuju biokemijske promjene u biomakromolekulama stanica i tkiva, uključujući lipide, proteine i DNA, kaže Ivanda.

  • +13
  • +10

Laboratorij na Ruđeru

Izvor: tportal.hr / Autor: Matej Grgić

Spektroskopski utvrđeni molekularni biljezi danas se koriste za identificiranje preuranjenih promjena u in vitro i in vivo uzorcima bolesnika za dijagnozu i liječenje u ranoj fazi, kao i za poboljšanje oporavka, a stručnjaci smatraju da Ramanova spektroskopija ima budućnost u molekularnoj dijagnostici.

Riječ je o neinvazivnoj metodi za koju je potrebna minimalna priprema uzorka, visoko je specifična, ima mogućnost istovremenog otkrivanja makromolekula te je pogodna za kemijsku analizu, kvantifikaciju i klasifikaciju bioloških uzoraka, kaže Ivanda. Dakako, takva metoda ima i svojih nedostataka, poput male osjetljivosti i ovisnosti o uzorku te često zahtijeva sofisticiranu analizu podataka.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!