Što je spektralni analizator, može li se napraviti kod nas i je li on rješenje za koronavirus? Pitali smo na Ruđeru

Je li moguće na Ruđeru Boškoviću tehnički izvesti uređaj koji se zove spektralni analizator, pitali su slušatelji Vilija Beroša, ministra zdravstva koji je u utorak ujutro gostovao u emisiji 'Izaberi zdravlje' Hrvatskog radija. 'Da se napravi takav uređaj, trebalo bi dosta vremena, a mi ga nemamo pa poduzimamo mjere koje su nam nadohvat ruke', odgovorio je ministar.

O čemu je riječ, što je spektralni analizator, koliko vremena treba da se napravi i bi li ga mogli napraviti hrvatski znanstvenici, pitali smo na pravom mjestu, Institutu Ruđer Bošković u Zagrebu. Evo što su nam rekli:

'Pojam spektralni analizator je uistinu širok i može se odnositi na cijeli niz različitih uređaja s različitim funkcijama', kažu u Institutu Ruđer Bošković. 'Primjerice, ako pretpostavimo da se radi o spektrometru masa, IRB ima takav uređaj za potrebe specifičnih analiza i istraživanja, poput identifikacije različitih proteina ili pak mjerenja molekulskih masa.'

Ovakvim je uređajem moguće detektirati virus. Međutim, s obzirom na to da se prilikom identifikacije mikroorganizama, pa tako i virusa, stavlja naglasak na brzinu analize, ovakav tip mjerenja nije učinkovit u odnosu na broj uzoraka u usporedbi s imunokemijskim ili molekularnim metodama, stoga ovo nije metoda prvog izbora', kažu iz Ruđera.

Da jest, navedena bi se vrsta instrumentacije već odavno serijski koristila u bolnicama za viruse, kao što se takve metode i slični uređaji u bolnicama već primjenjuju za detekciju bakterija, dok njihovu upotrebu za detekciju virusa tek treba ustanoviti. U slučaju detekcije virusa, ova je metoda komplicirana, iziskuje više vremena, skupu opremu i educirane stručnjake, stoji u izjavi.

U trenutnoj situaciji prvi izbor detekcije koronavirusa svakako su molekularne metode, kao što je primjerice metoda lančane reakcije polimeraze (PCR) s reverznom transkripcijom, a koje su u aktivnoj primjeni. Metode koje primjenjuju naši medicinski stručnjaci izrazito su učinkovite i pokazalo se da dobro funkcioniraju, pokazuju dobru osjetljivost, relativno su jednostavne i brze te optimalne za kontrolu situacije s koronavirusom, kaže se u odgovoru s Instituta.

Znanstvenici IRB-a prate razvoj situacije s koronavirusom i daju punu podršku hrvatskom stručnom timu, kolegama u Klinici za infektivne bolesti dr. Fran Mihaljević te Nacionalnom stožeru i Vladi RH u kontroli situacije s koronavirusom te se stavljaju na raspolaganje svojom stručnošću i svojim znanjima, stoji u dopisu.

Da se na Ruđeru doista naveliko radi, pokazuje i primjer tamošnjeg Laboratorija za molekulsku fiziku i sinteze novih materijala, a vodi ga dr. sc. Mile Ivanda. Ramanova spektroskopija, kojom se bave u njemu, ima velik potencijal za istraživanje bolesti na tkivnoj i staničnoj razini.

Znanstvenici s Ruđera su Ramanovu spektroskopiju već primijenili na detekciji histamina u ribama. Pomoću malog, prijenosnog Ramanovog spektrometra, mogu se očitati i najmanje dopuštene koncentracije.

U posljednje vrijeme širom svijeta istražuje se primjena Ramanove spektroskopije za identifikaciju biokemijskih promjena koje se događaju tijekom virusnih infekcija, pri čemu se određuju biokemijske promjene u biomakromolekulama stanica i tkiva, uključujući lipide, proteine i DNA, kaže Ivanda.

Spektroskopski utvrđeni molekularni biljezi danas se koriste za identificiranje preuranjenih promjena u in vitro i in vivo uzorcima bolesnika za dijagnozu i liječenje u ranoj fazi, kao i za poboljšanje oporavka, a stručnjaci smatraju da Ramanova spektroskopija ima budućnost u molekularnoj dijagnostici.

Riječ je o neinvazivnoj metodi za koju je potrebna minimalna priprema uzorka, visoko je specifična, ima mogućnost istovremenog otkrivanja makromolekula te je pogodna za kemijsku analizu, kvantifikaciju i klasifikaciju bioloških uzoraka, kaže Ivanda. Dakako, takva metoda ima i svojih nedostataka, poput male osjetljivosti i ovisnosti o uzorku te često zahtijeva sofisticiranu analizu podataka.