Umjetna inteligencija do sad se pokazala veoma korisnom u znanosti. Pomoću nje su razvijeni i novi antibiotici, ali ono što su sad napravili izazvalo je mnogo pitanja
Američki istraživači sa Sveučilišta Stanford, u svom istraživanju objavljenom u časopisu Science, tvrde da su pomoću umjetne inteligencije stvorili potpuno nove viruse koji su funkcionalni i mogu se replicirati u laboratoriju.
To je prvi put da su cijeli genomi uspješno dizajnirani pomoću umjetne inteligencije, piše BBC. Novih 16 virusa stvoreno je kako bi inficirali bakterije i, tvrde znanstvenici, ne predstavljaju prijetnju ljudima. Znanstvenici su ovaj proboj nazvali 'vrlo značajnom prekretnicom u znanosti', koja bi mogla označiti novo doba liječenja bolesti.
vezane vijesti
'Ovo je sljedeći korak u složenosti koju može dizajnirati generativna umjetna inteligencija, ovo je prvi put da je generativna umjetna inteligencija korištena za dizajniranje kompletnog genoma, to je nešto što se može replicirati i imati druge funkcije unutar stanica... ovo je bilo novo područje za nas', rekao je za BBC Brian Hie, docent na Sveučilištu Stanford.
Tehnologija izrade AI virusa funkcionira poput ChatGPT-a. No, umjesto da modeli Evo1 i Evo2 predviđaju riječi, oni predviđaju gene. Naime, modeli su obučeni na genetskim kodovima virusa, bakterija, biljaka i ljudi, a zatim su korišteni kako bi se proizveli virusi bakteriofagi, koji inficiraju samo određene vrste bakterija.
Od 302 najperspektivnija dizajna koja su istraživači sa Stanforda odabrali i sintetizirali u laboratoriju, njih 16 pokazalo se učinkovitim u ubijanju bakterije E. Coli. Razvoj novih fagija mogao bi dovesti do novih načina liječenja bakterijskih infekcija koje su postale otporne na postojeće antibiotike.
No, stručnjaci upozoravaju da bi se ista tehnologija mogla upotrijebiti i za stvaranje novih bolesti.
Dr. Thomas Inglesby i dr. Moritz Hanke iz Centra za zdravstvenu sigurnost Sveučilišta Johns Hopkins napisali su, u komentaru na istraživanje, da nalazi postavljaju 'hitna pitanja biosigurnosti i biozaštite' te da više nije pitanje 'hoće li generativni dizajn virusnog genoma postojati', već hoće li se on moći koristiti bez 'omogućavanja stvaranja ozbiljne štete'.
Dodali su kako se novi virusi, s potencijalom da uzrokuju bolest 'ne bi trebali istraživati'.
Istraživači sa Stanforda ističu kako su poduzeli sve korake ne bi li maksimizirali sigurnost. Navode kako su iz baze podataka za obuku isključili viruse koji bi mogli zaraziti složene organizme, istraživanje proveli na fagima, a sve se odvijao u sigurnom laboratoriju. Naglašavaju i da virusi nisu bili živi.
Hie je motiviran ogromnim potencijalnim koristima alata za zdravlje i čovječanstvo te je rekao da je otvorena dostupnost ključna za ubrzanje istraživanja i rezultata u stvarnom svijetu. Iako priznaje da bi modificirane verzije alata mogli koristiti zlonamjerni akteri, napominje da postojeći patogeni predstavljaju veći rizik od potencijalnih dizajna umjetne inteligencije jer im je lakše pristupiti i proizvesti ih te, za razliku od umjetne inteligencije, sigurnosne provjere ne mogu se ugraditi u proces prirodne evolucije. Zapravo, dodaje, alati omogućeni umjetnom inteligencijom poput Evo 2 pružaju ljudima snažnu prednost protiv prirodno nastalih pandemija i poboljšane mogućnosti obrane od bioloških prijetnji koje je stvorio čovjek.
