Istraživači sa Sveučilišta u Kaliforniji, Berkeley otkrili su u DNK modernih ljudi tragove dvaju prethodno nepoznatih predaka. Kako pojašnjavaju, radi se o izumrlim ljudskim precima, koji iza sebe nisu ostavili nikakve tragove u fosilima, ali jesu u genomu modernih ljudi.

Znanstvenici takve pretke nazivaju 'precima duhovima' jer se o njima još ništa ne zna.

Ranije studije već su pokazale da su se Homo sapiensi odnosno moderni ljudi, tijekom povijesti, križali s drugim precima poput neandertalcima. Brojni moderni ljudi u svojoj DNK i dalje prenose tragove tih križanja, a znanstvenici su sad pronašli još dvije vrste o kojima se do sad nije ništa znalo.

Naime, većina ljudi izvan Afrike danas nosi oko jedan do dva posto neandertalske DNK u svojim genima, što je rezultat križanja između neandertalaca i ranih modernih ljudi prije otprilike 50 do 60 tisuća godina.

Kako navode u svojoj studiji, objavljenoj u časopisu Science, jedan od ovih nepoznatih predaka križao se u Africi s precima modernih ljudi prije više od 50 tisuća godina, odnosno prije posljednjeg velikog migracijskog vala. Geni koji su naslijeđeni u to vrijeme sad čine oko jedan posto gena svih ljudi, otprilike koliko je i udio DNK neandertalaca.

Znanstvenici pretpostavljaju da se ova misteriozna ljudska loza odvojila od loze iz koje su nastali moderni ljudi prije otprilike 800 tisuća godina.

'Ranije studije već su postavile hipotezu da postoji takozvana 'loza duhova', što znači genetski tragovi nepoznatih izumrlih ljudskih loza u genomima modernih ljudi', objašnjava za Euronews doktorandica Berkeleyja Yulin Zhang, jedna od glavnih autorica studije. 'Međutim, prethodno nije bilo jasno javlja li se ova nepoznata loza samo kod Afrikanaca i kada se ovo miješanje dogodilo. Sada smo uspjeli identificirati i mapirati relevantne segmente DNK u genomima modernih ljudi i pokazati da se ova loza duhova nalazi kod svih ljudi koji danas žive, ne samo kod Afrikanaca.'

Drugog zagonetnog pretka znanstvenici opisuju kao 'superarhaičnog' jer se njegova loza od modernih ljudi odvojila prije otprilike 1,8 milijuna godina. No, ta se loza i prije više od 200 tisuća godina vjerojatno križala u Euroaziji s denisovcima, preko kojih je ta drevna DNK pronašla put do modernih ljudi.

'Dokazi o ovom superarhaičnom pretku posebno su uzbudljivi jer otkrivaju genetske doprinose ljudske loze koja je živjela prije više od milijun godina, iako još nije dekodirana DNK ove populacije', kaže za Euronews Arjun Biddanda, postdoktorski istraživač na Sveučilištu Johns Hopkins i suvoditelj studije.

'Zahvaljujući drevnoj DNK neandertalaca i denisovanaca te novim genealoškim metodama, sve više shvaćamo da su se ljudske populacije više puta miješale jedna s drugom tijekom evolucije', kaže za Euronews Priya Moorjani, profesorica molekularne i stanične biologije na Sveučilištu Kalifornija u Berkeleyju. 'Ljudska evolucija stoga manje nalikuje razgranatom obiteljskom stablu, a više složenoj mreži u kojoj su različite populacije bile povezane ponovljenim migracijama i miješanjem.'

Tko su točno bili ti 'preci duhovi' i 'superarhaični preci' još uvijek nije jasno. Preci duhovi mogli su pripadati skupinama iz srednjeg pleistocena koje su živjele u Africi prije otprilike 800 000 godina. Superarhaični predak, nasuprot tome, mogao bi biti identičan ili blisko povezan s Homo erectusom, koji je naseljavao Euroaziju već prije otprilike 1,8 milijuna godina.