Galicija postavlja umjetnu inteligenciju i proširenu satelitsku mrežu i mrežu kamera za ranije otkrivanje šumskih požara, nakon što je regija dugo smatrana jednim od područja s najvećim požarima u Europi prošle godine pretrpjela najrazorniju sezonu u desetljećima.

Regionalna vlada sada provodi svoj najveći plan za sprječavanje požara u svojoj povijesti s umjetnom inteligencijom, novom aplikacijom, više resursa i ulaganjem od 213 milijuna eura.

Šumski požari zapalili su više od 118 tisuća hektara diljem Galicije 2025. godine područje veće od Berlina, zbog čega se nazivaju megapožarima- prema podacima koje je objavila regionalna vlada. Požar Larouco u Ourenseu postao je najveći pojedinačni požar u zabilježenoj povijesti regije.

Mješavina guste šume, starijeg ruralnog stanovništva i napuštene zemlje u Galiciji je dugo činila jednu od najpogođenijih regija u Europi, uz Portugal i Grčku.

Sustavi umjetne inteligencije funkcioniraju unoseći konstantan tok slika, bilo sa zemaljskih kamera ili, u nekim slučajevima, satelita u orbiti, u modele osposobljene za prepoznavanje vizualnih znakova požara koji počinje: uzdižući stup dima, toplinski potpis ili specifičan uzorak boje i kretanja po krajoliku.

Kada sustav označi moguće podudaranje, šalje automatsko upozorenje, koje tehničar zatim provjerava prije nego što se posade rasporede.

Cilj je smanjiti jaz između paljenja i otkrivanja sa sati na minute, budući se vatra u prvih nekoliko minuta često može zadržati na malom području, dok se vatra koja gori neprimijećeno preko noći ili u udaljenoj dolini može proširiti na tisuće hektara prije nego što itko reagira.

Otkrivanje vatre na do 25 kilometara

Galicija je ovu mogućnost ugradila u Xeocode, internu platformu za upravljanje požarima u regiji, uoči sezone visokog rizika koja je započela 1. srpnja. Sustav koristi konvolucijske neuronske mreže, vrstu AI modela prikladnog za prepoznavanje uzoraka na slikama, za prepoznavanje dima koji se diže iz bilo koje od 241 nadzorne kamere instalirane u visokorizičnim župama diljem regije.

Dvije godine pilot testiranja otkrile su kako sustav može detektirati vatru s udaljenosti većoj od 15 kilometara, što se penje na 25 kilometara u povoljnom vremenu. Galicija nije jedina koja se okreće umjetnoj inteligenciji i svemirskoj tehnologiji u borbi protiv požara.

Pristup odražava širi pomak u dijelovima Europe i šire ugroženim požarima, pošto je 2025. bila najrazornija zabilježena sezona požara u Uniji, s više od 1.079.000 hektara izgorjelih u 25 od 27 država članica. Grčka je otišla najdalje, postavši prva zemlja koja je integrirala namjensku satelitsku konstelaciju u svoj nacionalni protupožarni sustav.

Četiri nanosatelita njemačke tvrtke OroraTech, svaki manji od komada ručne prtljage, skeniraju zemlju dvaput dnevno, s toplinskim senzorima dizajniranim za označavanje požara malih od četiri metra. Kada se otkrije požar, podaci obrađeni umjetnom inteligencijom o njegovoj lokaciji, veličini i intenzitetu šalju se izravno nacionalnim zapovjednicima, pomažući im odrediti prioritet resursima kada odjednom izbije više požara.

Modeli su također obučeni za filtriranje lažnih alarma, kao što su stijene ugrijane suncem, solarni paneli ili pregrijani krovovi tvornica, prije nego što upozorenje stigne do hitnih službi.

Portugal, koji ima najveće kumulativno opožareno područje od bilo koje europske zemlje u posljednja dva desetljeća, također je počeo integrirati satelitsku detekciju u svoj nacionalni odgovor, dok se južnoeuropske države sklone požarima sve više okreću istoj kombinaciji kamera, satelita i strojnog učenja koju Galicija sada uvodi, piše Euro News.