Otvoriti YouTube i zateći crni ekran. Pokušati ući na nezavisni medijski portal i dobiti samo praznu stranicu. Ili ostati bez mobilnog interneta na nekoliko sati, ponekad i dana. Za korisnike interneta u Rusiji to nisu tehničke greške, već posljedica sustavne, dugoročne i višeslojne kampanje vlasti da stave cijeli internet pod nadzor Kremlja. Država je uvela stroge zakone, zabranila platforme koje ne surađuju i razvila sofisticirane tehnologije za praćenje i manipulaciju internetskim prometom. Korištenje VPN-ova još uvijek omogućuje pristup blokiranim sadržajima, ali i oni su sve češće mete blokada
Ovog ljeta vlasti su dodatno ograničile pristup internetu uvođenjem masovnih gašenja mobilnog interneta, uz novi zakon kojim se kriminalizira pretraživanje 'nedopuštenog sadržaja'. Na meti bi se uskoro mogao naći i WhatsApp, dok vlasti paralelno promoviraju novu 'nacionalnu' aplikaciju za razmjenu poruka – MAX – koja će, prema očekivanjima, biti pod snažnim nadzorom države.
Predsjednik Vladimir Putin pozvao je vladu da 'uguši strane internetske servise' i naredio sastavljanje popisa platformi iz 'neprijateljskih država' koje treba ograničiti.
Prema riječima stručnjaka i boraca za digitalna prava, razmjer i učinkovitost ovih mjera su alarmantni. Za razliku od ranijih, neuspješnih pokušaja cenzure, aktualne akcije pokazuju sve veću tehničku i političku spremnost vlasti da izoliraju ruski internet.
'To je smrt interneta na rate', kaže za AP Anastasiia Kruope iz organizacije Human Rights Watch. 'Korak po korak, pokušavaju doći do točke potpune kontrole.'
vezane vijesti
Početak cenzure
Pokušaji Kremlja da kontrolira digitalni prostor sežu u razdoblje masovnih prosvjeda nakon parlamentarnih izbora 2011. i Putinove odluke da se ponovno kandidira za predsjednika.
Internet je tada postao alat za organizaciju prosvjeda i širenje nezavisnih informacija. Kao odgovor, Rusija je počela donositi zakone koji su blokirali stranice, obvezivali pružatelje usluga na pohranu komunikacija i instalaciju opreme koja omogućuje kontrolu i prekid prometa.
Google i Facebook bili su pod pritiskom da pohranjuju podatke ruskih korisnika na serverima unutar zemlje, no bez uspjeha. Istovremeno je najavljena izgradnja 'suverenog interneta' – sustava koji se u potpunosti može odvojiti od ostatka svijeta.
Kazneni progon zbog objava na društvenim mrežama postao je uobičajen, čime je vlast jasno poručila da nadzire svaki digitalni trag. Iako su mnogi tada tvrdili da Rusija ne može izgraditi nešto slično kineskom 'velikom vatrozidu', sve se promijenilo nakon 2022.
Rat u Ukrajini – digitalna represija na steroidima
Nakon početka invazije na Ukrajinu, vlasti su blokirale pristup glavnim društvenim mrežama poput Facebooka, Twittera i Instagrama, kao i aplikacijama za komunikaciju poput Signala. VPN servisi postali su novi cilj cenzure, što je dodatno otežalo pristup informacijama. Lani je YouTube postao žrtva tzv. 'throttlinga' – namjernog usporavanja pristupa – a Kremlj je za to okrivio Google, vlasnika platforme.
YouTube je u Rusiji iznimno popularan, ne samo za zabavni sadržaj, već i kao prostor za kritiku vlasti, osobito među pristašama pokojnog oporbenog čelnika Alekseja Navaljnog.
Prema izvješćima Cloudflarea i neovisnog portala Mediazona, sve je više zapadnih hosting servisa koje Rusija ometa ili blokira. Aktivist i odvjetnik Sarkis Darbinyan iz organizacije Roskomsvoboda kaže da vlasti sve jače pritišću ruske tvrtke da presele svoje podatke na domaće servere koje je lakše kontrolirati.
On procjenjuje da se oko polovice ruskih web stranica još uvijek oslanja na strane pružatelje usluga zbog bolje kvalitete i nižih cijena. Blokiranje tih izvora automatski dovodi do toga da mnoge globalne stranice postanu nedostupne i korisnicima u Rusiji.
Država guta infrastrukturu
Još jedna zabrinjavajuća tendencija je konsolidacija infrastrukture - većinu internetskih IP adresa i pružatelja usluga sada kontrolira nekoliko velikih kompanija, na čelu s Rostelecomom, državnim telekomom koji upravlja s 25 posto nacionalnog internetskog prometa.
Godine 2023. vlasti su povećale cijenu dozvole za pružanje internetskih usluga s oko 80 eura na više od 10.000 eura, što je eliminiralo manje i neovisne operatere s tržišta. 'Kremlj želi u potpunosti kontrolirati digitalni prostor, cenzurirati sadržaj i manipulirati prometom', upozorava Kruope iz HRW-a.
Kazne za pretraživanje određenog sadržaja
Novi zakon kriminalizira samo pretraživanje materijala koje vlasti označe kao 'ekstremističke'. Ta kategorija može obuhvatiti LGBTQ+ sadržaj, opozicijske skupine, pjesme izvođača koji kritiziraju Kremlj, pa čak i nedavno objavljene memoare Alekseja Navaljnog koje je država također proglasila ekstremističkim.
Pravnici upozoravaju da je ovim zakonom prvi put moguće kazniti same korisnike, ne samo izdavače. U Bjelorusiji, primjerice, ljudi su već kažnjavani zbog čitanja neovisnih medija.
Iako se ne očekuje masovna primjena zakona, dovoljno je nekoliko slučajeva da se građane zastraši i odvrati od traženja zabranjenih sadržaja, kažu iz organizacije Net Freedom.
WhatsApp pod znakom pitanja, MAX kao državna zamjena
WhatsApp, koji u Rusiji koristi više od 97 milijuna ljudi mjesečno, mogao bi biti sljedeća žrtva. Zastupnik Anton Gorelkin već je poručio da se ta platforma treba 'pripremiti za odlazak s ruskog tržišta'.
Umjesto toga, promovira se MAX – nova nacionalna aplikacija za poruke, plaćanja, državne usluge i blogove – koju razvija društvena mreža VK. Telegram, barem zasad, neće biti ograničen.
MAX je trenutno u fazi testiranja i do srpnja se registriralo nešto više od dva milijuna korisnika. Aplikacija ima obvezu dijeljenja korisničkih podataka s vlastima na zahtjev i, prema novom zakonu, mora biti unaprijed instalirana na svim pametnim telefonima prodanim u Rusiji. Državne institucije i javna poduzeća aktivno se potiče da presele svoje komunikacijske kanale na MAX.
Put prema digitalnoj izolaciji
Prema aktivistima, vlasti već godinama testiraju mogućnost potpunog prekida interneta s ostatkom svijeta i pritom redovito uzrokuju lokalne prekide u prometu.
Darbinyan smatra da jedini način da MAX zaživi je potpuna blokada svih zapadnih alternativa. No upozorava: 'Navike se ne mijenjaju preko noći. Ljudi su desetljećima koristili brz i slobodan internet. Te se navike ne brišu lako.' Prema njegovim riječima, ruski regulator Roskomnadzor koristi sve naprednije metode – nadzire sav internetski promet i procjenjuje što i kada treba usporiti ili blokirati.
Kruope iz Human Rights Watcha zaključuje da je Rusija još uvijek daleko od potpune digitalne izolacije, ali svaki novi korak – svaki zakon, svaka zabrana, svaka blokada – vodi prema tome. 'Godinama razvijaju tehnologiju. Godinama preuzimaju ključne dijelove interneta. I sve su bliže cilju.'
