Ako vas u vašem susjedstvu ptice bude sve ranije i cvrkuću sve do kasnih večernjih sati, krivac je svjetlosno onečišćenje. Umjetna svjetlost danas obasjava gotovo svaki kutak Zemlje, a novo istraživanje pokazuje da ona remeti biološke satove ptica.

Globalna analiza ptičjeg pjeva

Znanstvenici su analizirali globalni akustični skup podataka koji je obuhvatio više od 60 milijuna snimljenih ptičjih pjesama iz preko 580 dnevnih ptičjih vrsta. Rezultati, objavljeni 21. kolovoza u časopisu Science, otkrivaju da svjetlosno onečišćenje produljuje pjev ptica u prosjeku za 50 minuta dnevno u najsvjetlijim područjima poput gradova. U takvim područjima ptice započinju pjev u prosjeku 18 minuta ranije ujutro te prestaju 32 minute kasnije navečer nego ptice u najmračnijim predjelima, piše Gizmodo.

Projekt BirdWeather i satelitska mjerenja

Istraživanje su vodili Brent Pease sa Sveučilišta Southern Illinois i Neil Gilbert sa Sveučilišta Oklahoma State, a podatke su prikupili putem projekta BirdWeather - globalne građanske znanstvene inicijative koja bilježi i analizira ptičje vokalizacije. Analizirano je ukupno 61 milijun vokalizacija zabilježenih između ožujka 2023. i ožujka 2024. godine.

Kako bi izmjerili razinu svjetlosnog onečišćenja, znanstvenici su koristili VIIRS satelitske podatke, prikupljene pomoću instrumenata na satelitima Suomi NPP i NOAA-20, koji precizno bilježe svjetlinu ljudskih naselja. Na taj način mogli su povezati početak i završetak ptičjeg pjeva s intenzitetom umjetne svjetlosti.

Neočekivano snažan učinak

'Iznenadila nas je veličina reakcije ptica,' istaknuli su Pease i Gilbert. 'U prosjeku, pod najsvjetlijim noćnim nebom, dan ptice produžuje se za gotovo sat vremena. Očekivali smo određene prilagodbe, ali ne ovako snažne.'

Produljena aktivnost mogla bi imati značajne posljedice za opstanak i razmnožavanje ptica. Dodatnih 50 minuta aktivnosti može značiti manje vremena za odmor i time povećane energetske potrebe. S druge strane, dulji dan može omogućiti više vremena za hranjenje ili povećanu reproduktivnu aktivnost. Autori ističu da su potrebna dodatna istraživanja kako bi se razjasnilo jesu li posljedice ovih promjena pozitivne ili negativne, no jasno je da umjetna svjetlost snažno utječe na ponašanje ptica.

Posljedice za ljude i prirodu

Prema procjenama, 80 posto svjetskog stanovništva te više od 99 posto populacije u SAD-u i Europi živi pod svjetlosno onečišćenim nebom. Dok su učinci na ljudsko zdravlje već dobro dokumentirani, posljedice za divlje životinje tek se počinju ozbiljnije istraživati.

'Ako produljeni dan dovodi do manjka sna kod ptica, slično kao kod ljudi, tada možemo očekivati negativne zdravstvene i populacijske učinke,' naveli su Pease i Gilbert. 'To bi moglo dodatno ubrzati dugoročni pad broja ptica širom svijeta.'