uzbudljivo zanimanje

Posla za njih uvijek ima, a što točno rade digitalni forenzičari, otkrio nam je direktor domaće tvrtke koja ih trenira po svijetu

  • Autor: Biljana Starčić
  • Zadnja izmjena 14.10.2018 12:16
  • Objavljeno 14.10.2018 u 12:05
Danas nema ozbiljnijeg kaznenog djela u kojem nisu korišteni mobiteli, računala...ističe direktor INsig2-a Goran Oparnica

Danas nema ozbiljnijeg kaznenog djela u kojem nisu korišteni mobiteli, računala...ističe direktor INsig2-a Goran Oparnica

Izvor: tportal.hr / Autor: Matej Grgić

Danas nema ozbiljnijeg kaznenog djela u kojem nisu korišteni mobiteli ili računalo, a koliko se lako domoći podataka skrivenih na uređajima, razjasnio nam je direktor firme INsig2 Goran Oparnica, kojega posao vodi od Kanade do Afrike

Otisci prstiju, tragovi oružja, krvne grupe, DNK… pojmovi su to koje vežemo uz forenziku, o kojoj su nas s malih ekrana učili detektiv Horatio Caine i njegova CSI ekipa.

Digitalna forenzika bavi se pak pronalaskom podataka pohranjenih u digitalnom obliku. O tome najviše znaju u kompaniji INsig2, koja se jedina na našim prostorima bavi digitalnom forenzikom, a nedavno su dobili i pet milijuna eura od Europske komisije za obuku inspektora diljem Europe.

Kako to rade, objasnio nam je čovjek koji vodi INsig2, Goran Oparnica.

  • +4
  • +1

INsig2 ima urede u Buzinu i Jakarti

Izvor: tportal.hr / Autor: Matej Grgić

'Podaci se mogu tražiti na računalima, smartfonima, konzolama, automobilima, dronovima… a znanja koja na ovim treninzima dobiju inspektori duboko su tehnička. Svi treninzi imaju nekoliko stupnjeva, od početnih do jako naprednih, te se uči kako s današnjih platformi za komuniciranje dobiti dokaze koji će podržati policijsku teoriju u nekoj kriminalnoj istrazi', pojašnjava Oparnica.

Nekoliko grana digitalne forenzike

Digitalna forenzika ima kao cilj prikupljanje, čuvanje, pronalaženje, analizu i dokumentiranje digitalnih dokaza, tj. podataka koji su skladišteni, obrađivani ili prenošeni u digitalnom obliku.

Kompleksnost problema na koje forenzičari nailaze uvjetovali su specijaliziranje stručnjaka za različita područja.

Tako se digitalnu forenziku može podijeliti na:

  • računalnu forenziku
  • forenziku mobilnih uređaja
  • mrežnu forenziku
  • forenziku baza podataka.

U naprednijim sredinama forenzičari se bave određenim operativnim sustavom, specijaliziraju se za Windows, Linux i Mac OS. Forenzičar, kao i svi informatičari, mora redovno pratiti razvoj tehnologije.

Ova relativno mala tvrtka s oko 40 zaposlenih vodeća je u regiji u području digitalne forenzike i integrirane sigurnosti. Cilj joj je znanje s područja digitalne forenzike prenijeti cijelom svijetu, na tržištima Afrike, Bliskog istoka, Kanade, Europe… Najveći klijent u svakoj zemlji upravo joj je javni sektor, a svoj ured INsig2 ima i u Jakarti.

Tako razgovaramo netom nakon povratka iz Estonije, koja je, kako ističe Oparnica, najinformatiziranija zemlja u Europi.

'Ispred svega u Estoniji stoji predznak e. Čak je i Papa postao e-stanovnik ove zemlje', kaže.

Nije u pitanju samo cyber kriminal

No ni Hrvatska ne stoji loše kada je u pitanju digitalna forenzika.

'Postoje kapaciteti i znanja pomoću kojih se borimo s visokotehnološkim kriminalom, što je dokazao i slučaj hakera iz Velike Gorice', spominje Oparnica slučaj o kojem je tportal ekskluzivno pisao.

Ipak, valja imati na umu to da digitalna forenzika nije isključivo vezana uz cyber kriminal.

'Ona je vezana uz istragu bilo kakvog oblika organiziranog kriminala, bez obzira radi li se o trgovini drogom, ljudima… Digitalna forenzika pomaže tako da otkrije komunikaciju među ljudima', pojašnjava širinu pojma Oparnica te dodaje kako danas nema ozbiljnijeg kaznenog djela u kojem nisu korišteni mobiteli, računala…

A koliko je lako doći do svega što se tamo krije?

'Sve je lako ako znate kako to napraviti, no ljudi toga nisu svjesni. Veliko je nerazumijevanje javnosti o mogućnostima tehnologije. Samo u smartfonima, tim kutijicama koje sada stoje na stolu, puno je toga o nama, a njima se može upravljati tako da nemamo pojma što se događa', pojašnjava te preporučuje stalno informiranje o dosezima tehnologije.

Što se društvenih mreža tiče, napominje kako moramo biti svjesni toga da sve ono što stavimo na njih nije naše vlasništvo.

'Nitko ne čita mala slova u uvjetima korištenja, no moramo se zapitati zašto nam Google ili Facebook daju sve besplatno. Doživljavamo ih kao apsolutnu istinu, natprirodno biće koje čini dobro svima na planetu, no to su privatne tvrtke koje zarađuju novac', ističe Oparnica.

Krvna slika tvrtke

Prema financijskim podacima, INsig2 je u 2017. imao 33,9 milijuna kuna prihoda, s neto dobiti od 1,7 milijuna kuna. Iste godine bilježi 34 zaposlena, s prosječnom plaćom od 7730 kuna.

Kako doznajemo od direktora, novo zapošljavanje je uvijek u planu.

'Zapošljavamo kad nađemo ljude. Većinom nam trebaju informatičari, a idealan profil je netko tko je završio tehnički fakultet, primjerice FER, jer nema posebnog obrazovanja za digitalnog forenzičara…', kaže Oparnica te dodaje kako pitanje nije što netko zna, nego želi li učiti, jer interno školovanje u ovoj tvrtki traje i do dvije godine.

'Tražimo većinom one koji su tek završili fakultet jer nema gotovih ljudi naše struke', otkriva Oparnica, dodajući kako za stranom radnom snagom nisu posezali, no dosta studenata iz inozemstva im se javlja pa su tako ovog ljeta praksu u Buzinu odrađivali i studenti s Filipina te iz Francuske.

'Kad netko dođe na razgovor za posao, glavno je pitanje je li spreman putovati u zemlju za koju je zadnji put čuo u srednjoj školi na satu zemljopisa', zaključuje Oparnica opisom idealanog pustolovnog zaposlenika.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!