Agresivni azijski stršljeni vespa mandarinia, koji mogu narasti preko pet centimetara, ove su godine samo u jednoj kineskoj pokrajini ubili najmanje 42 osobe i ozlijedili oko 1700. Jedna Kineskinja koju je ubolo 200-tinjak stršljena ni dva mjeseca kasnije, nakon 12 dijaliza za uklanjanje otrova i brojnih šivanja nastalih rana, još uvijek ne može hodati. Snažan otrov ovog kukca razara ljudsko tkivo tako da u njemu stvara rupe nalik na rane od metka.

Nažalost, rođak golemog stršljena ubojice poznat po stručnom nazivu vespa velutina, već se nastanio i proširio po Francuskoj, Španjolskoj i Portugalu. Znanstvenici pretpostavljaju da je u Europu stigao u kutijama s kineskim porculanom 2004. Od tada je uzrokovao smrt nekoliko ljudi. Britanske su vlasti ove godine objavile alarm zbog mogućnosti da bi se uskoro mogao naseliti i na otoku.

Neki entomolozi ističu da bi stršljen vespa velutina, iako nešto manji od gigantskog rođaka, mogao biti još agresivniji i opasniji. Štoviše, neki smatraju da on čak bolje odgovara opisima kineskih seljaka koji su prijavili njihove napade. Da stvar bude neugodnija ova vrsta, koja se gnijezdi u ogromnim rojevima od više tisuća radnika, dobro se prilagodila životu u urbanim okruženjima.

Hrvatski entomolog dr. sc. Mladen Šimala kaže da nema velike mogućnosti da azijske vrste ne dospiju u Hrvatsku.

'Imamo iskustva s raznim vrstama kukaca štetnih za poljoprivredu koji dolaze iz europskih zemalja, ali i iz Azije, Amerike i ostatka svijeta ', rekao je za tportal.

Oni uglavnom dolaze transportom, istaknuo je, pa je moguće da u Hrvatsku stršljeni stignu neaktivno, na nekoj paleti ili u kutiji.

'Današnji putovi unošenja novih invazinih vrsta, ne samo kukaca i životinja, već i biljaka, su preko transporta. Postoji velika mogućnost da kroz neko vrijeme dobijemo i tog stršljena u Hrvatskoj. U našoj je zemlji nažalost sve više invazivnih vrsta. Ja godišnje otkrijem po jednu ili dvije vaneuropske vrste kukaca. To postaje normalna stvar. Transport s kontinenta na kontinent ide vrlo brzo. Primjerice, jedna lisna buha nedavno je stigla iz Italije u Hrvatsku, vjerojatno na automobilu turista', objasnio je Šimala.

Ovo mišljenje i potrebu za oprezom dijeli i stručnjak za pčele prof. dr. sc. Dragan Bubalo s agronomskog fakulteta u Zagrebu.

'Kada egzotični organizmi dolaze u nova područja oni nemaju prirodnih neprijatelja. Oni bi se kod nas mogli jako razmahati, no to ne možemo unaprijed prognozirati. Sličan slučaj imali smo s pčelama ubojicama. Stršljeni mogu pojesti na tisuće pčela dnevno. To je alarmantno. Europski stršljeni imaju svoja gnijezda blizu Maksimira. Mi protiv njih ne možemo puno učiniti. Možemo samo mahati reketima za badminton. Ni one lovke od staklenih boca ne djeluju naročito. Ne treba dizati paniku, ali treba biti na oprezu da ne ispadne – nismo znali', rekao je Bubalo.

Golemi azijski stršljeni vespa mandarinia, slični su, ali veći od europskih stršljena. Imaju široke narančaste glave i žalac dug 6 mm kojim mogu više puta ubrizgati velike količine moćnog otrova. Nastanjuju područja od Rusije, preko Kine i Japana do Indije i Šri Lanke. Njihov otrov, baš kao i osinji i pčelinji sadrži citolitički peptid koji oštećuje tkivo. Osim toga sadrži i neurotoksin poznat kao mandaratoksin koji može biti smrtonosan čak i za ljude koji inače nisu alergični na ubod pčela i osa. Jedan azijski stršljen svojim snažnim čeljustima može odrubiti glavu i ubiti oko 40 pčela u minuti. U jednom danu mogu preletjeti 100-tinjak kilometara. Lete brzinom od oko 40 km/h pa su mnogo brži od ljudi u trku. Svake godine u prosjeku ubiju 40-ak ljudi i napadnu na desetke tisuća pčelinjih košnica. Stršljen vespa velutina je manji. Živi u velikim gnijezdima od nekoliko tisuća jedinki, a ljude napada kada se približe gnijezdima. Stručnjaci smatraju da globalno zagrijavanje pogoduje njihovom širenju jer tijekom zime i ranog proljeća ugiba više od 99% njihovih kraljica.