Uređaji koji su nam postali svakodnevni pomagači na prvi pogled djeluju bezopasno. Oni nas zabavljaju, prate naše zdravlje, olakšavaju kućanske poslove i povezuju nas s drugima. No ispod sjajnih ekrana i intuitivnih aplikacija krije se sustav tihog prikupljanja podataka koji nas često nadmašuje u poznavanju vlastitih navika. Ovo su uređaji koji vas prate, a koje skoro sigurno svakodnevno koristite.

Pametni TV

Pametni televizori jedan su od najočitijih primjera 'špijunske' tehnologije. Iako nam nude beskonačan izbor sadržaja, istovremeno bilježe ono što gledamo, koliko dugo ostajemo na određenom programu i čak što reproduciramo putem vanjskih uređaja.

Sustavi poput automatskog prepoznavanja sadržaja (ACR) omogućuju proizvođačima da precizno mapiraju naše medijske navike. Primjeri poput kazne američkoj tvrtki Vizio iz 2017. pokazuju da to nije teorija zavjere, već praksa koja je već izazvala regulatorne reakcije.

Pametni satovi

Isto vrijedi za nosivu tehnologiju. Pametni satovi i fitnes narukvice obećavaju zdraviji život, ali istodobno skupljaju dragocjene podatke o spavanju, otkucajima srca i lokaciji korisnika. Incident u kojem je aplikacija Polar nenamjerno otkrila lokacije vojnih baza diljem svijeta jasno je pokazao koliko precizno i osjetljivo može biti takvo praćenje.

Pametni kućni uređaji

Pametni kućni uređaji dobivaju još dublji uvid u naše privatne živote. Svaka pametna žarulja, termostat ili kamera dodaje novi sloj informacija o našoj svakodnevici - od ritma spavanja do toga tko nam dolazi pred vrata. Iako bi trebali pružati sigurnost i udobnost, zabilježeni su slučajevi u kojima su hakeri preuzeli nadzor nad dječjim monitorima ili kamerama, što granicu između zaštite i ugroze čini tankom.

Glasovni asistenti

Glasovni asistenti poput Alexe ili Siri samo kompliciraju situaciju. Iako proizvođači tvrde da se podaci s njih šalju tek nakon aktivacije, brojni slučajevi 'slučajnih aktivacija' dokazuju suprotno. Izvještaji da su zaposlenici tvrtki slušali privatne snimke radi 'unaprjeđenja usluge' izazvali su ozbiljna pitanja o povjerenju i granicama privatnosti.

Uređaji za praćenje lokacije

Ni uređaji za lociranje predmeta, poput AirTaga, nisu ostali imuni na zloupotrebe. Namijenjeni pronalasku ključeva ili prtljage, našli su se u vijestima zbog slučajeva uhođenja. Uslijedile su sigurnosne nadogradnje, no sama činjenica da se tehnologija tako lako može pretvoriti u sredstvo nadzora pokazuje koliko je tanka linija između praktične inovacije i opasnosti.

Pametni telefoni

Na kraju, pametni telefoni ostaju ultimativni primjer toga. Oni znaju gdje se nalazimo, s kim razgovaramo, što gledamo i koje aplikacije koristimo. Svaka instalacija nove aplikacije otvara vrata novom kanalu prikupljanja podataka, a iako imamo regulacije i postavke privatnosti, u praksi one rijetko pružaju potpunu zaštitu. Telefon je, na neki način, najskuplji uređaj za praćenje koji sami financiramo i koji dragovoljno svugdje nosimo.

Sve to ne znači da je tehnologiju nužno odbaciti. Ona ostaje iznimno korisna i poboljšava kvalitetu života. No činjenica da se podaci koje nesvjesno predajemo pretvaraju u vrijednu robu za oglašivače i tehnološke korporacije zahtijeva oprez. Prava dilema ne leži u tome trebamo li koristiti pametne uređaje, već jesmo li spremni prihvatiti cijenu privatnosti koju oni podrazumijevaju, zaključuje Makeuseof.