Studiju su proveli istraživači s Instituta za istraživanje raka i Imperial Collegea u Londonu, a rezultati su objavljeni u zananstvenom časopisu BMJ Oncology. Stručnjaci pritom naglašavaju da, iako trend zabrinjava, rak među mlađima i dalje ostaje relativno rijetka pojava u usporedbi sa starijim dobnim skupinama, piše BBC.

Koji su karcinomi u porastu kod mladih?

Analiza pokazuje da se porast ne odnosi na samo jednu vrstu, već na čitav niz različitih karcinoma. Među njima su rak debelog crijeva i dojke, koji su najčešći kod mlađih odraslih, ali i niz drugih – uključujući rak štitnjače, jetre, bubrega, gušterače, žučnog mjehura, maternice, usne šupljine, kao i multipli mijelom i rak jajnika.

Posebno zabrinjava činjenica da se neki od tih oblika, poput raka debelog crijeva i jajnika, povećavaju gotovo isključivo kod mlađih osoba, dok kod starijih ne bilježe isti trend.

Pretilost kao važan dio objašnjenja

Znanstvenici su pokušali povezati porast oboljenja s promjenama u načinu života. Iako su analizirani brojni poznati rizični čimbenici, poput pušenja, konzumacije alkohola, tjelesne aktivnosti i prehrane, pokazalo se da se ti obrasci nisu pogoršali – u nekim slučajevima čak su i poboljšani.

Jedini faktor koji se jasno podudara s rastom broja oboljelih jest kontinuirani porast prekomjerne tjelesne težine i pretilosti, koji traje još od 1990-ih. Višak masnog tkiva može utjecati na hormonsku ravnotežu u organizmu, primjerice na razinu inzulina, što može povećati rizik od razvoja tumora.

Ipak, ni to nije potpuno objašnjenje. Kod raka debelog crijeva procjenjuje se da bi tek manji dio novih slučajeva mogao biti izravno povezan s pretilošću, dok velik dio uzroka ostaje nepoznat.

Još mnogo nepoznanica

Istraživači upozoravaju da postoji niz drugih mogućih čimbenika koji bi mogli igrati ulogu, ali još nisu dovoljno istraženi. Među njima se spominju ultraprocesuirana hrana, kemikalije iz okoliša, uporaba antibiotika, zagađenje zraka, pa čak i promjene u crijevnoj mikrobioti.

Profesor Marc Gunter naglašava da je riječ o složenom problemu i da znanost još nema sve odgovore, dok njegova kolegica Montserrat García Closas upozorava da, unatoč zabrinjavajućim podacima, pojedinci i dalje mogu smanjiti rizik zdravijim načinom života.

Važno je naglasiti da, unatoč rastu, rak i dalje znatno češće pogađa starije osobe. Dok se kod mlađih dijagnoza postavlja relativno rijetko, u starijim dobnim skupinama ta je učestalost višestruko veća.

No upravo zato stručnjaci upozoravaju da se simptomi kod mlađih ne smiju olako odbacivati, jer rana dijagnoza može biti presudna za ishod liječenja.