Prema novoj preglednoj studiji objavljenoj u časopisu Brain Medicine, mikroplastika bi mogla biti važna karika u objašnjenju zašto konzumacija ultra-prerađene hrane povećava rizik od neuroloških poremećaja, uključujući depresiju i demenciju, prenosi Gizmodo.

'Sve se više podataka slaže u zabrinjavajuću sliku', izjavio je dr. Nicholas Fabiano, psihijatar sa Sveučilišta u Ottawi i glavni autor studije. 'Ultra-prerađena hrana čini više od polovice ukupnog unosa energije u zemljama poput SAD-a, a ujedno sadrži daleko više mikroplastike od prirodnih namirnica.'

Studije pokazuju da se razina mikroplastike povećava s razinom prerade hrane. Tako, primjerice, pileći medaljoni sadrže tridesetak puta više mikroplastičnih čestica po gramu od pilećih prsa. Razlog leži u intenzivnim industrijskim procesima i pakiranju, navodi Food Processing Forum.

Posebno zabrinjavaju rezultati studije Sveučilišta New Mexico koja je pokazala da mikroplastika može zaobići krvno-moždanu barijeru – prirodnu zaštitu mozga od štetnih tvari. Autori vjeruju da plastika 'autostopira' uz masne molekule, čime lakše ulazi u mozak.

Jednom kad dospiju u mozak, te čestice potiču oksidativni stres, oštećuju stanice i mogu narušiti ravnotežu neurotransmitera – kemikalija koje igraju ključnu ulogu u mentalnom zdravlju. Prema Fabianovoj studiji, upravo se tu otvara prostor za povezanost mikroplastike s pojavom depresije, anksioznosti i demencije.

'Mikroplastika i ultra-prerađena hrana možda djeluju na slične biološke mehanizme: kroz upalu, oksidativni stres, epigenetske promjene, oštećenja mitohondrija i poremećaje neurotransmiterskih sustava', objašnjava koautor studije dr. Wolfgang Marx sa Sveučilišta Deakin u Australiji.

Može li se plastika ukloniti iz tijela?

U istom broju časopisa Brain Medicine objavljena je i studija koja nudi tračak nade. Znanstvenici su testirali poznatu medicinsku metodu – ekstrakorporalnu aferezu – kao mogući način za uklanjanje mikroplastike iz ljudskog krvotoka. Afereza se koristi diljem svijeta za donaciju matičnih stanica, liječenje autoimunih bolesti i separaciju plazme. U novom istraživanju provedenom na 21 pacijentu, barem dvije runde filtracije uspješno su smanjile razinu mikroplastike u krvi.

'Treba raditi na boljem pakiranju hrane i osvještenijem izboru namirnica, ali jednako je važno razvijati metode za izbacivanje plastike iz tijela', poručio je voditelj studije dr. Stefan Bornstein s King’s Collegea u Londonu. 'Afereza bi mogla biti jedna od tih metoda – ali tek smo na početku istraživanja.'

Iako su potrebna dodatna istraživanja kako bi se sve povezanosti do kraja potvrdile, znanstvenici poručuju da je podudarnost simptoma i bioloških mehanizama prevelika da bi se ignorirala.