NASA je službeno objavila da je broj potvrđenih egzoplaneta – planeta izvan našeg Sunčeva sustava – dosegnuo 6.000. Ovaj impresivan prag dostignut je nakon tek tri desetljeća sustavnog traganja, a samo prije tri godine brojka je iznosila 5.000. Tempo otkrića ubrzava, a znanstvenici ističu da bi u svemiru mogle postojati milijarde svjetova koje tek trebamo otkriti, piše Space.

'Ulazimo u novo, veliko poglavlje istraživanja – svjetove izvan naše mašte', istaknuto je u NASA-inom videu posvećenom ovom jubileju. 'U potrazi smo za planetima koji bi mogli podržavati život, za našim kozmičkim susjedima i za podsjetnikom da svemir još uvijek krije svjetove koji čekaju da budu pronađeni.'

Od prvog egzoplaneta do 6000.

Objava je stigla 17. rujna, gotovo točno na 30. obljetnicu otkrića prvog egzoplaneta oko zvijezde slične Suncu. Riječ je o planetu 51 Pegasi b, plinovitom divu mase nešto manje od Jupitera, otkrivenom 6. listopada 1995. godine od strane Michela Mayora i Didiera Queloza. Riječ je o otkriću koje je odnijelo Nobelovu nagradu.

Premda je prvi egzoplanet otkriven još 1992. i to oko pulsara, neutronske zvijezde koja rotira velikom brzinom, 51 Pegasi b i dalje ostaje povijesnom prekretnicom kao 'prvi normalni planet' pronađen izvan sunčevog sustava.

Ne postoji 'planet 6000'

NASA je naglasila da se egzoplaneti u službenu statistiku dodaju kontinuirano, pa ne postoji točno određeni 'šest-tisućiti' planet. U bazi se, uz potvrđene planete, nalazi i više od 8.000 kandidata koji tek čekaju potvrdu. U trenutku objave, brojka je zapravo iznosila 6.007, a među najnovijim otkrićima je KMT-2023-BLG-1896L b, planet nalik Neptunu mase oko 16 Zemalja.

Velik dio egzoplaneta otkrili su NASA-ini teleskopi Kepler (više od 2.600) i TESS (693 do danas), a buduće misije trebale bi dodatno ubrzati tempo otkrića.

Svjetovi raznoliki kao i naš Sunčev sustav

Iako se egzoplaneti često svode na brojke u katalogu, svaki od njih predstavlja cijeli novi svijet s vlastitim uvjetima i poviješću. U dosadašnjoj zbirci nalazi se 2.035 planeta sličnih Neptunu i Uranu, svjetovima sa stjenovitim jezgrama te atmosferama bogatima vodikom i helijem.

U astronomiji se za sve elemente teže od vodika i helija koristi izraz 'metali', iako to ne znači da su u klasičnom smislu metalni. Upravo takvi planeti najčešće dominiraju popisima otkrića.

Za znanstvenike svaki novi planet znači priliku za bolje razumijevanje načina na koji se formiraju zvijezde, kako nastaju uvjeti pogodni za život i kakvo je pravo mjesto našeg Sunčevog sustava u širem kozmosu. 'Svaki od 6.000 otkrivenih egzoplaneta podsjetnik je da svemir vrvi svjetovima', poručili su iz NASA-e. 'Tek smo zagrebali površinu.'