NASA-ini inženjeri uspjeli su gotovo nemoguće: reaktivirali su pričuvne potisnike svemirske sonde Voyager 1, a koji nisu bili korišteni od 2004. godine i mnogi su ih smatrali potpuno neupotrebljivima. Taj inženjerski podvig bio je nužan jer su glavni potisnici - ključni za održavanje orijentacije sonde prema Zemlji - počeli pokazivati znakove kvara zbog nakupljanja taloga.

Da su potpuno zakazali, Voyager 1 izgubio bi mogućnost usmjeravanja antene prema Zemlji - a time i bilo kakav kontakt s matičnim planetom nakon gotovo pola stoljeća rada.

Situacija je postala hitna jer je NASA-in antenski sustav na Zemlji, putem kojeg se šalju naredbe Voyageru 1 i njegovu blizancu Voyageru 2, trebao biti isključen od 4. svibnja zbog višemjesečne nadogradnje. Svaki pokušaj spašavanja nakon tog datuma bio bi nemoguć, piše Space.com.

Tehnički zombi ponovno oživljen

Voyager 1 lansiran je 1977. godine s ciljem istraživanja vanjskih planeta Sunčevog sustava. Nakon što je tu misiju uspješno izvršio, sonda je krenula prema međuzvjezdanom prostoru, u kojem se nalazi od kolovoza 2012. Voyager 2 ga je slijedio 2018. godine. Zajedno su prešli više od 46,7 milijardi kilometara, postavši najudaljeniji objekti koje je čovječanstvo ikada stvorilo.

Unatoč velikoj udaljenosti i starosti, oba Voyagera još uvijek šalju podatke sa samog ruba Sunčeva sustava, i to u uvjetima sve većih izazova. Njihovi radioizotopni generatori polako slabe, što je prisililo NASA-u da postupno isključuje znanstvene instrumente i grijače da bi sačuvala minimum energije. Povrh toga, Voyager 1 je nedavno pretrpio i softversku grešku zbog oštećenog čipa, a inženjeri su je uspjeli zaobići genijalnim rješenjem.

Trenutak odluke

Glavni potisnici zaduženi za 'roll manevre' - precizno okretanje letjelice oko vlastite osi - otkazali su još 2004. godine, kad su im otišli grijači. Tadašnji tim je procijenio da se kvar ne može riješiti daljinski pa su se u potpunosti oslonili na pričuvne potisnike. No nitko tada nije vjerovao da će Voyager nastaviti raditi još 20 godina.

'Mislim da je tim tada bio pomiren s činjenicom da su glavni potisnici neupotrebljivi jer su imali dobru pričuvnu opciju', rekao je Kareem Badaruddin, voditelj misije Voyager u NASA-inom Jet Propulsion Laboratoryju. 'Iskreno, vjerojatno nisu mislili da će Voyageri trajati toliko dugo.'

Kako bi riješili problem, inženjeri su morali pažljivo reaktivirati pričuvne potisnike i pokušati ponovno uključiti njihove grijače. Bilo je ključno da se pritom zvjezdani tragač, ključni navigacijski instrument, ne udalji previše od svoje referentne zvijezde jer bi tada potisnici automatski reagirali - što bi bez aktivnih grijača moglo izazvati opasan skok tlaka.

23 sata tišine - i znak života

Zbog goleme udaljenosti od Zemlje, inženjeri su nakon slanja naredbe morali čekati punih 23 sata da bi saznali je li sve prošlo u redu. I onda se 20. ožujka dogodilo čudo: Voyager je odgovorio bez greške, a unutar 20 minuta temperature grijača potisnika su naglo porasle. Jasno je - pričuvni potisnici ponovno rade.

'Bio je to veličanstven trenutak. Moral tima bio je nevjerojatno visok', rekao je Todd Barber, voditelj pogonskog sustava Voyagera. 'Ovi su potisnici bili otpisani. I to s razlogom. No jedan naš inženjer smatrao je da možda postoji još jedan uzrok - i bio je u pravu. Još jedno čudo za Voyager.'