Porezna je uprava tijekom posljednjih nekoliko mjeseci izdala ukupno oko 278.000 rješenja o porezu na nekretnine za sveukupno 290 tisuća nekretnina od ukupno 1,3 milijuna čije su podatke analizirali.

No, pri tim analizama podataka došlo je do pogrešaka, koje su sami uz ispriku građanima priznali. To je dovelo do situacije u kojoj su mnogi građani dobili rješenja o naplati poreza na nekretnine, a da pritom ne spadaju u skupine koje ga moraju plaćati.

Naime, porez na nekretnine odnosi se samo na stambene jedinice koje služe u svrhu kratkoročnog najma, ali i na nekretnine za koje je utvrđeno da su dulje vremena prazne. Porez ne bi trebali plaćati vlasnici nekretnina u kojima žive oni ili članovi njihovih obitelji, oni koji ih daju u dugoročni najam, što u ovom slučaju znači dulje od 10 mjeseci te oni koji imaju nekretninu koja nije adekvatna za stanovanje, odnosno nema priključke na komunalije.

Nema zateznih kamata ni prisilne naplate

Kako bi se razriješila ova, po mnoge neugodna situacija, jer porez iznosi od 0,60 do osam eura po kvadratu, iz Porezne uprave su objasnili što sve građani trebaju učiniti kako bi izbjegli neopravdano plaćanje poreza, ali i da im se to ne ponovi sljedeće godine.

Ravnatelj Porezne uprave Božidar Kutleša rekao je da građani koji su podnijeli žalbu ne moraju izvršiti uplatu poreza dok traje provjera i usklađenje podataka o nekretnini. Uz to, rekao je da neće biti prisilne naplate, niti zateznih kamata za riješene slučajeve. Dodao je da će se porez naplaćivati tek po pravomoćnosti rješenja.

Od ovog tjedna počinje i poništavanje rješenja za građane za koje se dodatnom provjerom i usklađenjem utvrdilo da nisu obveznici plaćanja poreza na nekretnine. Onima kojima se utvrdi da porez nisu trebali platiti, a ipak su to učinili, novac će biti vraćen.

Što sve treba za prigovor?

Do prošloga ponedjeljka, Porezna je uprava dobila oko 36.000 prigovora, što je 2,8 posto od ukupnog broja nekretnina za koje su povučeni podaci. Ako se u obzir uzme broj nekretnina za koje je izdano rješenje o oporezivanju, onda se postotak podiže na 12,4 posto.

Oni koji još nisu podnijeli prigovor, a imaju razloga za to, mogu to učiniti u roku od 15 dana od primitka rješenja na nekoliko načina: putem sustava ePorezna, elektroničkom ili običnom poštom na adresu nadležne ispostave Porezne uprave ili osobnim dolaskom u nju.

Pri podnošenju prigovora dovoljno je dostaviti OIB, ime i prezime, klasu rješenja, razlog zbog kojeg smatraju da nisu obvezni plaćati porez na nekretnine te svoje kontakt podatke, odnosno broj telefona ili e-mail adresu. Kutleša je naglasio da će svi prigovori biti riješeni u roku od sljedeća dva mjeseca.

Promjena situacije

Da se ista situacija ne bi dogodila i sljedeće godine, poreznici su pozvali građane da do 31. ožujka dostave sve bitne izmjene vezane uz utvrđivanje obveze plaćanja poreza na dohodak. Ako je nekretnina bila prazna ili u kratkoročnom najmu, a sad je namijenjena dugoročnom najmu, prodana ili je u nju uselio član obitelji, građani bi to trebali prijaviti Poreznoj upravi. Naravno, prijava vrijedi i za obrnute slučajeve, ako je nekretnina iz bilo kojeg razloga prešla iz stanovanja u najam te ako je u međuvremenu ostala prazna.

Uz to, iz Porezne uprave su zamolili građane da im do spomenutog datuma dostavila promjenu kvadrature nekretnine (primjerice, dogradnja kuće, op.a.) ili točne podatke o nekretnini, ako im je stiglo rješenje s netočnim podacima.

Iz Porezne uprave su pojasnili da su na probleme s rješenjima o porezu na nekretnine utjecale razlike u broju JLS-ova koje su prije naplaćivale porez na kuće za odmor, a sada same obračunavaju porez na nekretnine, povećanje dugoročnog najma na što su utjecale izmjene brojnih zakona pa i uvođenje samog poreza na nekretnine, promjene prebivališta i boravišta, ali i definicije praznih nekretnina.

Rješenje problema s utvrđivanjem tko treba, a tko ne treba plaćati porez na nekretnine vide u uvođenju Registra stanovništva od 1. lipnja ove godine. Očekuju da će se time riješiti problemi u brojnim evidencijama, ali - ne odmah.