Ujedno potvrđuje da je razdoblje od 2015. do 2025. bilo najtoplijih jedanaest godina otkako postoje mjerenja. No još je zabrinjavajući podatak da porast temperature koji osjećamo na površini čini tek oko jedan posto ukupne topline koja se akumulira u Zemljinom sustavu.

Više od 90 posto viška topline završava u oceanima, a oni su prošle godine dosegnuli rekordne razine zagrijavanja. Tempo njihova zagrijavanja pritom se u posljednja dva desetljeća više nego udvostručio u odnosu na prosjek iz prethodnih 45 godina, piše Guardian.

Autori izvješća ističu da se time razotkriva ranjivost planeta koji se sve više udaljava od ravnoteže zbog ljudskih aktivnosti. Sagorijevanje fosilnih goriva i uništavanje šuma povećavaju koncentracije stakleničkih plinova – ugljikova dioksida, metana i dušikova oksida – te su danas na najvišim razinama u najmanje 800.000 godina.

Time se narušava temeljni energetski balans Zemlje. U stabilnom sustavu količina energije koja ulazi u planet i ona koja iz njega izlazi približno su jednake, no višak topline akumulira se još od 1960-ih, a posljednjih godina taj se proces vidljivo ubrzava.

Novo izvješće prvi put kvantificira taj disbalans: između 2005. i 2025. povećavao se za oko 11 zetadžula godišnje, što je približno 18 puta više od ukupne godišnje potrošnje energije čovječanstva. Prošle godine taj je rast bio više nego dvostruko veći od prosjeka.

Za sada većinu tog viška energije ne osjećamo izravno jer ga oceani 'upijaju': oko 91 posto odlazi u mora, pet posto zagrijava kopno, jedan posto atmosferu dok tri posto uzrokuje topljenje leda na polovima i planinama.

Posljedice su već vidljive

No i taj relativno mali dio koji se zadržava na površini dovoljan je da globalne temperature dosegnu alarmantne razine. Prošla godina bila je druga ili treća najtoplija u povijesti, ovisno o metodologiji mjerenja. Svjetski čelnici već upozoravaju da je prekoračenje cilja od 1,5 °C zagrijavanja iz Pariškog sporazuma sada neizbježno, barem privremeno. Posljedice su već vidljive: slabiji prinosi usjeva, širenje bolesti poput denge, sve intenzivniji toplinski valovi, požari i oluje.

'Ovo je izvanredno stanje za globalnu klimu. Svi ključni klimatski pokazatelji su u crvenom', upozorio je glavni tajnik UN-a António Guterres. 'Čovječanstvo je upravo proživjelo 11 najtoplijih godina u povijesti. Kada se povijest ponovi 11 puta, to više nije slučajnost – to je poziv na djelovanje.'

Utjecaj na oceane još nije u potpunosti razjašnjen, ali znanstvenici očekuju dugoročne i duboke posljedice. Razina mora raste sve brže dok je količina morskog leda na trećoj najnižoj razini otkako postoje mjerenja.

Dodatni problem je to što se sve više topline spušta u dublje slojeve oceana, čime se mijenjaju morske struje i klimatske promjene 'zaključavaju' za tisuće godina. Na površini toplinski valovi i zakiseljavanje ugrožavaju koraljne grebene i morski ekosustav, a topljenje leda smanjuje sposobnost planeta da reflektira Sunčevo zračenje, čime se pogoršava energetska neravnoteža.

Olakšanja nema na vidiku. Pacifik izlazi iz faze La Niñe, koja obično donosi nešto niže temperature, a prognoze za kraj godine upućuju na moguć dolazak El Niña, fenomena koji zagrijava planet. 'Ako prijeđemo u fazu El Niña, ponovno ćemo vidjeti rast globalnih temperatura, potencijalno i do novih rekordnih razina', upozorio je dr. John Kennedy, vodeći autor izvješća WMO-a.