'Motriteljske mreže i sustavna mjerenja atmosfere, voda i kvalitete zraka osiguravaju ono najvažnije: pouzdane podatke. Bez njih nema kvalitetnih prognoza, pravodobnih upozorenja ni odgovornih odluka', poručio je Güttler u izjavi za Hinu u povodu Svjetskog meteorološkog dana.

Ističe kako umjetna inteligencija i strojno učenje unaprjeđuju njihov rad i ubrzavaju procese, ali odluku o aktiviranju crvenog upozorenja (za izuzetno opasno vrijeme) i dalje donosi čovjek.

'Algoritam može obraditi milijarde brojki u sekundi, ali odluku o aktiviranju crvenog upozorenja i dalje donosi čovjek, stručnjak koji razumije posljedice. Algoritam ne poznaje požrtvovnost kolega koji izlaze na nabujale rijeke ili isplovljavaju na otvoreno more da poprave senzor, znajući da taj jedan podatak može značiti spašen život', objasnio je.

Suglasan je kako jasnije treba komunicirati što meteorološka i hidrološka služba zapravo daju društvu. Njihova mjerenja, prognoze i usluge izravno štite zdravlje, živote i imovinu građana, a jednako su važne i za gospodarstvo jer optimiziraju promet, pomažu planiranju u graditeljstvu, poljoprivredi, energetici i turizmu, sektorima koji čine okosnicu hrvatskog BDP-a. DHMZ pritom aktivno mjeri i prognozira kvalitetu zraka te neizravno pridonosi zaštiti bioraznolikosti.

Ulaganje u meteorologiju je preduvjet pametnog razvoja

Güttler stoga poručuje kako ulaganje u meteorologiju nije trošak, nego preduvjet pametnog razvoja.Ističe kako klimatske promjene više nisu upozorenje za budućnost, one su stvarnost te zato prilagodba mora postati sastavni dio svih nacionalnih strategija - od upravljanja vodama i prostornog planiranja do proizvodnje hrane i energije.

Poručuje kako će uloga DHMZ-a u sustavu civilne zaštite, uz Ravnateljstvo civilne zaštite MUP-a, Hrvatske vode, Hrvatsku vatrogasnu zajednicu i druge partnere, biti sve važnija, kao i podrška obrambenim aktivnostima Ministarstva obrane. 'Pouzdani podaci u kriznim situacijama nisu luksuz, nego nužnost', ističe Güttler.

Naglašava kako klimatska otpornost nije zadaća jedne institucije već traži suradnju državnih tijela, znanosti, gospodarstva, medija i građana. Pozvao je sve građane da prate njihova upozorenja i koriste dostupne podatke, jer informiranost je, kaže, prvi korak prema sigurnosti.

Glavni ravnatelj DHMZ-a zahvalio je svim kolegicama i kolegama, jer njihov rad 365 dana u godinu, često iza kulisa, omogućuje da Hrvatska ima pouzdane informacije o vremenu, vodama, klimi i kvaliteti zraka. 'Podaci koje danas prikupljamo nisu samo brojke, oni su temelj informirane sadašnjosti i sigurnije budućnosti', poručio je Güttler.

Grisogono: Što više napredujemo, osjetljiviji smo na klimu

Atmosferski fizičar Branko Grisogono također je istaknuo da bez mjerenja i motrenja nema znanosti, nema prirodoslovlja, čak ni matematike. A u mjerenju je čovjek izuzetno važan unatoč svim napredcima tehnologije, tehnike, energetike, kazao je i dodao kako je mjerenje ključan podatak, 'bez kojega je sve drugo leptir u zraku'.

'Tako da bez mjerenja nema budućnosti', poručio je, napominjući kako je radio na mjerenjima u pustinjama i u ledenim krajevima, i zna koliko su važna, primjerice za našu buru. Kaže da je čovjek izuzetno osjetljivo biće i civilizacija što više napreduje, to smo osjetljiviji na vrijeme, klimu i projekcije. To je važno za našu energetiku, za plovljenje, za putovanja.

Grisogono ističe da se klimatske projekcije primarno baziraju na dosadašnjim mjerenjima i onda 'ruku pod ruku' s tim idu sve napredniji i bolji modeli. Klimatski modeli se baziraju na osnovnim zakonima fizike, a to je očuvanje impulsa, energije, termodinamike i svi vanjski efekti koji tu dolaze. 'To je najbolje što mi možemo učiniti', napominje.

Objašnjava da se ti podatci prije izmjereni od kada postoje redovita, direktna mjerenja, znači oko 200 i nešto godina, te takozvani 'proxy' podatci iz geoloških, oceanoloških i ostalih podataka Antarktika 'uvlače u te modele na način da se pokušavaju uvažiti i pogreške jer što idemo dalje u prošlost pogreške su veće ali postoje sustavne metode kako se one uključuju u naše numeričke modele za projekciju'.

'Jer bez projekcije dalje u budućnost, čovječanstvo nema baš puno smisla jer mi se ne ponašamo dovoljno dobro prema klimi i znanstvenici su manje-više svoje rekli. Unatoč unaprjeđivanjima modela mi nemamo nekakve nove rezultate. Oni se samo poboljšavaju, mi ih fino tuniramo. Međutim, signal je vrlo jasan da mi zagrijavamo Zemaljsku kuglu ljudskom aktivnošću', upozorava atmosferski fizičar Branko Grisogono.