Novo istraživanje, objavljeno u časopisu Frontiers in Marine Science, bavilo se utjecajem klimatskih promjena na prehranu tri vrste kitova – perajara, grbavih kitova i malih kitova (minke) – u Zaljevu svetog Lovrijenca, jednom od ključnih hranilišta u sjevernom Atlantiku.

Znanstvenici su analizirali podatke prikupljene tijekom 28 godina, u razdoblju obilježenom porastom temperature mora, smanjenjem morskog leda i promjenama u dostupnosti plijena. Rezultati pokazuju da su se kitovi postupno prilagodili novim uvjetima tako što su promijenili prehranu i smanjili međusobnu konkurenciju, prenosi Euronews.

Kitovi mijenjaju jelovnik da bi svi imali dovoljno

Kako bi otkrili što točno jedu, istraživači su analizirali više od tisuću uzoraka kože kitova, prikupljenih u tri razdoblja: od 1992. do 2000., od 2001. do 2010. te od 2011. do 2019. godine. Ti uzorci omogućili su im da rekonstruiraju prehranu kitova i njihovu ulogu u morskom hranidbenom lancu.

Pokazalo se da su sve tri vrste s vremenom prešle na prehranu bogatiju ribom. Perajari su se 1990-ih uglavnom hranili krilom, no u 2000-ima su počeli češće loviti ribu poput kapelina, haringe i skuše. U posljednjem desetljeću sve se više okreću pješčanici i sjevernom krilu.

Mali kitovi zadržali su prehranu temeljenu na ribama na otvorenom moru, ali su s vremenom počeli češće konzumirati i morske račiće. Grbavi kitovi su pak tijekom cijelog razdoblja ostali vjerni nekolicini ribljih vrsta, no i oni su prilagodili omjere ovisno o dostupnosti.

Znanstvenici smatraju da ove promjene odražavaju smanjenje količine arktičkog krila, ali i iznimnu prilagodljivost kitova. 'Vrlo pokretne vrste poput kitova mogu smanjiti konkurenciju tako što mijenjaju vrijeme ili mjesto hranjenja ili biraju drukčiji plijen u istom području', objašnjava glavna autorica studije Charlotte Tessier-Larivière.

Kitovi su, dakle, naučili dijeliti hranu da bi svi mogli opstati.

Suradnja kao ključ opstanka

Promjena prehrane nije jedini trik koji kitovima pomaže da se nose s novim izazovima. Drugo istraživanje, koje su proveli znanstvenici sa Sveučilišta St. Andrews, pokazalo je da je tzv. mreža od mjehurića bila ključna za oporavak populacije grbavih kitova u sjeveroistočnom Pacifiku.

Riječ je o tehnici u kojoj kitovi zajednički ispuštaju mjehuriće zraka da bi 'zarobili' ribu u gusto zbijene skupine, a njih lakše progutaju. Ta suradnja ne povećava samo učinkovitost lova, nego i otpornost cijele populacije. 'To nije samo trik za lov, nego oblik prenošenja znanja koji jača otpornost cijele vrste', ističe voditeljica istraživanja, dr. Éadin O’Mahony.