Norveška raketa lansirana 25. siječnja 1995. godine, s ciljem proučavanja polarne svjetlosti, zamalo je izazvala globalnu nuklearnu krizu nakon što su je ruski radarski sustavi pogrešno protumačili kao američki projektil usmjeren na Moskvu. Incident, koji se odvio nekoliko godina nakon završetka Hladnog rata, pokazao je koliko su nuklearne napetosti i dalje bile osjetljive te kako je niz nesporazuma mogao dovesti do katastrofalnih posljedica
Vojni tehničari na radarskim postajama na sjeveru Rusije primijetili su tada projektil lansiran s područja norveške obale. Raketa je brzo dobivala na visini, a operateri nisu mogli utvrditi njezinu svrhu ni putanju.
Situacija je izazvala ozbiljnu uzbunu jer su ruski vojni analitičari znali da bi projektil ispaljen s američke podmornice u tom području mogao nositi više nuklearnih bojevih glava i doći do Moskve za svega 15 minuta.
Informacija je hitno proslijeđena ruskom predsjedniku Borisu Jeljcinu, a on je postao prvi svjetski lider koji je aktivirao tzv. nuklearni kovčeg – sustav za izdavanje zapovijedi za nuklearni napad. U tom trenutku Jeljcin i njegovi savjetnici morali su odlučiti hoće li Rusija pokrenuti odmazdu, u skladu s doktrinom nuklearnog odvraćanja, prema kojoj bi razmjena nuklearnih udara dovela do međusobnog uništenja, piše BBC.
vezane vijesti
Kriza završila bez katastrofe
Unatoč dramatičnim procjenama, do eskalacije nije došlo. Nakon napetih sat vremena ruski sustavi ranog upozorenja utvrdili su da raketa ne predstavlja prijetnju.
Globalna tržišta kapitala u međuvremenu su reagirala dok su političari, vojska i novinari pokušavali prikupiti pouzdane informacije. U jednom trenutku ruska novinska agencija Interfax objavila je da je projektil oboren, što je pojačalo zabrinutost. Tek u 14.52 potvrđeno je da je pala na norveški teritorij i da nije ulazila u ruski zračni prostor.
Norveške obrambene vlasti potom su objavile da je riječ o rutinskom znanstvenom eksperimentu, provedenom s civilnog raketnog poligona radi prikupljanja podataka o polarnoj svjetlosti. Raketa je, kako je planirano, pala u more u blizini arktičkog otoka Spitsbergena.
Norveški znanstvenik Kolbjørn Adolfsen kasnije je izjavio da je Oslo nekoliko tjedana prije lansiranja obavijestio Moskvu o planiranom eksperimentu. Poruka je, prema njegovim riječima, 14. prosinca poslana putem diplomatskih kanala svim relevantnim državama, no upozorenje očito nije stiglo do ruskih vojnih zapovjednih struktura.
Adolfsen smatra da je dodatnu zabunu izazvala neobično visoka balistička putanja rakete, a dosegla je visinu od oko 1460 kilometara, što je za takve znanstvene misije bilo neuobičajeno.
Rusija tada već bila osjetljiva na propuste u obrani
Incident se dogodio u razdoblju u kojem je Rusija bila posebno osjetljiva na pitanja sigurnosti zračnog prostora. Samo nekoliko godina ranije, 1987., zapadnonjemački tinejdžer Mathias Rust uspio je malim zrakoplovom probiti sovjetski protuzračni sustav i sletjeti blizu Kremlja, što je ozbiljno narušilo ugled sovjetske obrane.
Iako je Hladni rat formalno bio završen, događaj s norveškom raketom pokazao je da su ruske vojne strukture i dalje strahovale od mogućeg nuklearnog napada.
Procjene ozbiljnosti incidenta se razlikuju. Bivši dužnosnik CIA-e opisao ga je kao 'najopasniji trenutak u povijesti nuklearnih projektila', ističući da je to bio prvi put da je vođa nuklearne sile ozbiljno razmatrao korištenje nuklearnog sustava zapovijedanja zbog percipirane prijetnje.
S druge strane, neki stručnjaci smatraju da je opasnost bila pretjerano naglašena. Istraživač UN-a Pavel Podvig ocijenio je incident s tri od deset po razini ozbiljnosti, tvrdeći da su tijekom Hladnog rata postojali daleko opasniji slučajevi. Ruski nuklearni stručnjak Vladimir Dvorkin također je smatrao da jedan projektil ne bi doveo do odluke o nuklearnom napadu, čak ni u slučaju pogrešnog alarma.
Nuklearne pogreške događale su se češće nego što se misli
Incident s norveškom raketom dio je niza opasnih pogrešaka tijekom nuklearne ere. Uz Kubansku raketnu krizu 1962., zabilježeni su brojni lažni alarmi izazvani migracijom ptica, računalnim pogreškama ili svemirskim fenomenima.
Godine 1958. američki zrakoplov slučajno je ispustio nuklearnu bombu u dvorište obitelji u SAD-u, a 1966. dva su se američka vojna zrakoplova s nuklearnim oružjem sudarila iznad Španjolske. Još 2010. godine američko ratno zrakoplovstvo privremeno je izgubilo komunikaciju s 50 interkontinentalnih projektila.
Pet dana nakon incidenta ruske su vlasti zaključile da je riječ o 'nesporazumu koji se ne smije ponoviti'. Norveška je, prema ruskom ministarstvu vanjskih poslova, postupila u skladu s pravilima, a službeni odnosi dviju država nisu narušeni.
