industrija budućnosti

Je li svemir zajednički svim ljudima ili će njegova bogatstva ipak pripasti samo nekima? Utrka se zahuktala

  • Autor: Miroslav Wranka
  • Zadnja izmjena 08.07.2018 19:57
  • Objavljeno 08.07.2018 u 19:57
tportal

Izvor: Profimedia / Autor: NN

Zastario je sadašnji pravni okvir koji regulira iskorištavanje prirodnih resursa u svemiru. Dogovor o novom trebat će postići vrlo brzo jer tehnologije i privatne tvrtke grabe ogromnim koracima ka komercijalnom rudarenju asteroida

Prije tri godine američki Kongres usvojio je zakon kojim je legalizirao obavljanje rudarskih djelatnosti u svemiru. Prvi legislativni tekst te vrste na svijetu omogućava tvrtkama rudarenje asteroida u potrazi za vodom, plemenitim metalima i drugim resursima, kao i uspostavljanje vlasništva, obrade i prodaje svega što uspiju izvući.

I američki ministar trgovine Wilbur Ross zagovornik je stvaranja labavijeg regulatornog okruženja za djelatnosti u svemiru te pretvaranja Mjeseca u 'benzinsku postaju' za buduća istraživanja.

  • +10
  • +7

Evo što vam se čudno događa kad ste u svemiru

Izvor: Guliver/Thinkstock / Autor: Thinkstock

U tvrtkama koje čine svemirsku rudarsku industriju u nastajanju bili su oduševljeni. Šef tvrtke Planetary Resources usporedio je taj zakon s onim iz 1862. godine, kojim su vlasti poklanjale zemlju na zapadu Sjedinjenih Američkih Država svima koji su bili voljni naseliti ju.

Prilično siva zona

Druge zemlje slijedile su primjer SAD-a. U Luksemburgu su donijeli slične mjere prošle godine i odvojili 200 milijuna eura za ulaganje u tvrtke koje će se upustiti u rudarstvo u svemiru.

Ali nisu svi bili oduševljeni. U povjerenstvu Ujedinjenih naroda zaduženom za svemir Rusija je osudila američki potez i optužila Amerikance za 'potpuni manjak poštovanja' za međunarodne zakone. Kritičari kažu kako SAD dijeli prava koja nema.

Kako piše Economist u odličnom sažetku problematike privatnog vlasništva u svemiru, to je područje trenutno prilična siva zona.

Tko je vlasnik čega u svemiru? Kako stvari sad stoje, svemir je zajedničko vlasništvo. Tako je 50-ih i 60-ih godina prošlog stoljeća odredilo povjerenstvo UN-a i oblikovalo u Sporazum o vanjskom svemiru. Prema odredbama tog dokumenta, niti jedna država ne može polagati prava na Mjesec, asteroide i druga nebeska tijela, a svemir - opisan kao 'predio za cijelo čovječanstvo' - otvoren je svima za istraživanje.

Tako je to bar bilo zamišljeno, no stvari su se drukčije posložile. Sovjetski Savez je 1957. lansirao Sputnik, prvi umjetni satelit u Zemljinoj orbiti. To je postignuće potaklo tjeskobu u SAD-u kako bi se napetosti oko nuklearnog oružja mogle preseliti i na utrku u svemiru.

Srećom, obje su države bile odlučne u zaštiti vanjskog svemira od obračuna nuklearnim oružjem, pa su prihvatile načela miroljubivog korištenja.

Dogovor je svima u interesu

Nuklearna kataklizma više nije pri vrhu popisa problema, ali napredak tehnologije sve više otvara vrata privatnim tvrtkama koje se okreću svemiru u potrazi za zaradom.

Sadašnji zakonski okvir star je desetljećima i nastao je u posve drukčijim okolnostima kako bi rješavao posve drukčije probleme. Ne odgovara potrebama koje bi se mogle pojaviti uslijed ubrzanog komercijalnog iskorištavanja svemirskih bogatstava. Stoga je pravni status tih resursa još uvijek nejasan, a industrija koja želi do njih traži razjašnjavanje.

tportal

Izvor: Pixsell PXL Agencije / Autor: EXPA/PIXSELL

Zakoni usvojeni u SAD-u i Luksemburgu prvi su koraci u tom smjeru. No zakoni doneseni na nacionalnoj razini obvezuju samo pojedince i tvrtke koji posluju na području države koja ih je usvojila. Kinezi se, recimo, nemaju zašto osvrtati na američki ili luksemburški zakon. Stoga je svima u interesu uspostava nekog međunarodnog dogovora oko načina upravljanja.

Osim SAD-a, za novi sporazum koji će regulirati istraživanje svemira i iskorištavanje njegovih prirodnih bogatstava bit će zainteresirane Kina, Rusija i Europska unija, moguće i Japan, Indija te druge zemlje sa svemirskim programom.

Moguće je da će kao uzor poslužiti regulacija međunarodnih voda na Zemlji ili, što je manje vjerojatno, dogovor oko Antarktike, na kojoj je rudarenje zabranjeno do 2048. godine. Nije nemoguće ni to da će se pokušati obnoviti Sporazum o Mjesecu iz 1979. godine, iako nije dobio podršku ključnih država.

Ne dođe li do dogovora, nije teško zamisliti scenarij u kojem dolazi do sukoba. Pogotovo ako se rudarenje asteroida doista pokaže lukrativnim. S druge strane, suradnja bi mogla sniziti troškove koji su sada astronomski visoki.

Let u svemir skup je sport

Naime, let u svemir i dalje je vrlo skup sport, iako značajno jeftiniji nego do prije koju godinu zahvaljujući, između ostalog, napretku ostvarenom u tvrtkama kao što su SpaceX Elona Muska i Virgin Galactic Richarda Bransona.

Primjerice, troškovi NASA-ine ekspedicije OSIRIS-REx - čiji je cilj donijeti dva kilograma materijala s asteroida na Zemlju do 2023. godine - iznose oko milijardu američkih dolara.

OSIRIS-REx kreće put asteroida

OSIRIS-REx kreće put asteroida

Izvor: Pixsell / Autor: EXPA/PIXSELL

Druga ekspedicija, u sklopu koje će NASA-ina sonda istraživati asteroid 16 Psyche, košta 450 milijuna američkih dolara bez troškova polijetanja.

Asteroid promjera 200 kilometara, sastavljen uglavnom od nikla i željeza, prosječno je udaljen od Sunca 430 milijuna kilometara, što je tri puta više od Zemlje. Slanje tone obične vode u svemir košta oko 50 milijuna američkih dolara.

Astronomski troškovi, astronomska zarada

Zašto je sve to skupa važno i isplati li se? Tržište za rudna bogatstva s asteroida trenutno ne postoji. Ali to bi se moglo promijeniti, i to vrlo brzo.

Razmjerno blizu Zemlje - na udaljenosti od oko 45 milijuna kilometara - kruži oko 13 tisuća asteroida čija bi bogatstva mogla potaknuti novo razdoblje širenja čovječanstva u svemir, kao i novu zlatnu groznicu.

Nešto dalje, u pojasu između Marsa i Jupitera, ima ih više od milijun, među kojima je njih oko 200 veličine sto kilometara u promjeru. Prema procjeni NASA-e, vrijednost sirovina koje je moguće izvući iz pojasa iznosi 700 trilijuna američkih dolara. Usporedbe radi, godišnja proizvodnja sirovih metala na Zemlji vrti se oko 660 milijardi američkih dolara.

U banci Goldman Sachs pak procjenjuju kako bi samo u jednom asteroidu moglo biti rijetkih sirovina vrijednih i do 50 milijardi američkih dolara. Stoga smatraju da bi izvlačenje ruda iz asteroida već u idućih nekoliko godina moglo postati industrijom vrijednom bilijune dolara.

tportal

Izvor: Profimedia / Autor: NN

Najvažniji resurs je voda zato što može osigurati gorivo (vodik i kisik) koje pokreće rakete. Tvrtka Planetary Resources and Deep Space Industries planira do 2020. u svemir poslati misije s ciljem izvlačenja vode iz asteroida kako bi dobila vodik i kisik kojim će puniti rakete u svemiru. To bi bilo daleko jeftinije od transporta goriva sa Zemlje i omogućilo bi dulje letove s više tereta.

Sirovine (ne)će nazad na Zemlju

Voda je, naravno, važna i kako bi ljudi mogli preživjeti put te za uzgoj hrane, a moguće ju je koristiti i kao štit od radijacije. Zasad znamo da vode ima na Mjesecu, Marsu i asteroidima.

Asteroidi su također zanimljivi zbog male gravitacije, zbog čega je na njih često lakše sletjeti i s njih poletjeti nego sa Zemlje ili Mjeseca. I jeftinije.

Čime su još bogati asteroidi u pojasu između Marsa i Jupitera? Poznato je da željeza, nikla i kobalta imaju u izobilju. Moguće je kako sadrže i platine te drugih rijetkih metala.

Česta je zabluda to da se rudarenje na asteroidima odnosi isključivo na vađenje rudnih bogatstava kako bi ih se dopremilo natrag na Zemlju. Čini se izglednijim kako ćemo ih obrađivati na licu mjesta te ih koristiti za daljnje istraživanje Sunčeva sustava i svemira izvan njega. Dio sirovina svakako će biti upotrijebljen za gradnju infrastrukture na licu mjesta, vjerojatno uz pomoć 3D printera.

  • +4
  • +1

Ovo su najuzbudljivije svemirske misije današnjice

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: JAXA/Akihiro Ikeshita

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!