MOĆ SEIZMIČKIH VALOVA

Japanski potres pokrenuo i antarktički led

  • Autor: NJD
  • Zadnja izmjena 16.03.2011 11:23
  • Objavljeno 16.03.2011 u 09:26
Tportal

Tportal

Izvor: tportal.hr / Autor: Tportal

Veliki potres koji je prošli tjedan uzdrmao Japan pokrenuo je led na Antarktici, tvrde stručnjaci

Na svom putovanju oko svijeta seizmički valovi nastali u potresu ubrzali su ledenu rijeku poznatu kao Whillans ice stream na zapadnoj Antarktici.

Whillans ice stream je jedna od šest velikih ledenih rijeka koje stvara Zapadna antarktička ledena ploča. Prema podacima GPS-a i seizmoloških postaja, ona svaki dan stvara dva jaka seizmička vala kakve obično pokreću potresi magnitude 7 stupnjeva. Led u rijeci klizne za oko pola metra u 30-ak minuta, potom miruje 12 sati, a zatim se ponovno pomakne za pola metra. Na taj način svakodnevno prevali put od oko jednog metra. Ta klizanja povezana su s plimama.

Znanstvenici tvrde da je japanski potres magnitude 9, jedan od 10 najvećih dosad zabilježenih, na sličan način pokrenuo klizanje rijeke.

Naime, Jake Walter sa Sveučilišta Kalifornija i njegovi kolege analizirali su podatke dobivene GPS-om i utvrdili da se jedno od klizanja ledene rijeke u ponedjeljak dogodilo ranije nego što je bilo očekivano. Dodatna istraživanja pokazala su da se pomak podudario s dolaskom seizmičkih valova do Antarktike.

Poznato je da seizmički valovi nastali u tektonskim podrhtavanjima više puta obiđu Zemlju prije nego što se konačno smire.

'Prošlogodišnji potres u Čileu imao je sličan učinak na ledenu rijeku Whillans', rekao je Walter. 'Zanimljivo je vidjeti kako veliki potresi djeluju na kretanje glečera.'

Wikipedia

Wikipedia

Izvor: tportal.hr / Autor: Tportal

Kliknite za uvećanje

Walterov tim planira istražiti jesu li i drugi veliki potresi imali isti učinak na ledene rijeke.

Procjenjuje se da je ukupna zapremina Antarktičke ledene ploče oko 25,4 milijuna prostornih kilometara. Od toga na Zapadnu antarktičku ploču otpada oko 10 posto. Težina tog leda potisnula je stijene kontinenta za oko pola kilometra prema središtu Zemlje i tako stvorila tzv. izostatičku depresiju.

 

Pod vlastitom težinom led se deformira i klizi niz tlo. Ponekad se kreće brže i stvara ledene struje, odnosno rijeke. Znanost još uvijek nije uspjela u potpunosti razjasniti periodično pokretanje i zaustavljanje brzih struja. Kada led stigne do oceanskih voda, odvaja se i započinje putovanje u obliku ledenih santi.

 

 

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi