NAJPRLJAVIJI U EUROPI

Jadranske kornjače dave se u plastičnom otpadu

Kornjača-nevjerojatno putovanje

Kornjača-nevjerojatno putovanje

Izvor: tportal.hr / Autor: www.kinoeuropa.hr

Svaka treća glavata želva u Jadranu u svojim crijevima ima neko plastično smeće, a more na koje smo tako ponosni opasno je zagađeno, pokazalo je novo istraživanje utjecaja otpada na morski život

Plitke vode Jadranskog mora važna su staništa ishrane za kornjače tijekom njihova razvoja, mđutim, njegovo je dno jedno od najzagađenijih u Europi.

Tim znanstvenika s PMF-a u Zagrebu, pod vodstvom dr. sci. Bojana Lazara, istražio je stoga tijela uginulih kornjača koje su se nasukale na obalama ili su se zaplele u ribarske mreže, a rezultati su predstavljeni u časopisu Marine Pollution Bulletin.

Utjecaj otpada na morska stvorenja još uvijek nije potpuno razjašnjen, no znanstvenici su otkrili da mnoge životinje pa i veliki sisavci, konzumiraju plastični otpad, što može ozbiljno ugroziti njihovo zdravlje. Već i nekoliko grama plastičnih vrećica ili folija može izazvati začepljenje crijeva kornjača i uzrokovati smrt. Ispitivanja provedena na 54 kornjače pokazala su da više od jedne trećine njih u probavnom sustavu ima ostatke plastičnih vrećica, folija, konopaca, polistirenske pjene i ribarskog najlona.

Jedna od analiziranih životinja progutala je čak 15 komada plastike koja joj je gotovo potpuno ispunila želudac. Iako je sav taj otpad ukupno težio tek 0,71 gram, bio je dovoljan da izazove smrt. Plastika u probavnom sustavu uzrokuje slabljenje kornjača jer zauzima mjesto predviđeno za probavu hrane.

 

Jadran je važan, ali ugrožen


Plitka priobalna područja sjevernog Jadrana jedno su od dvaju najvažnijih staništa u Sredozemlju za razvoj glavatih želvi. Južni Jadran važno je pelagičko stanište za mlade kornjače koje prvih nekoliko godina provode u dubljim vodama. Nakon toga, premještaju se u plića staništa u sjevernom Jadranu gdje nastavljaju razvoj i žive kao odrasle životinje.

'Moramo saznati više o Jadranu kako bismo pomogli glavatim želvama na njihovom putovanju cijelim Mediteranom', rekla je sudionica istraživanja, znanstvena novakinja Romana Gračan s Prirodoslovno matematičkog fakulteta u Zagrebu. 'Ovdje im odgovara temperatura i mala dubina vode jer im omogućava da se hrane stanovnicima morskog dna.'

Koncentracija otpada na dnu Jadrana među najvišima je u Europi nakon sjeveroistočnog dijela Sredozemnog i Keltskog mora. Otpad u Jadransko more baca oko četiri milijuna ljudi koji žive uz njegove obale, a taj se broj tijekom turističke sezone gotovo ušesterostruči. Jadran je malo i zatvoreno more koje s Jonskim i Sredozemnim povezuju Otrantska vrata široka tek 70 kilometara.

 

Iako kornjače u Jadranu konzumiraju značajnu količinu plastike, studije iz središnjeg i zapadnog Mediterana pokazuju da su u tim područjima te vrijednosti još više. Pretpostavlja se da je glavni razlog to što se kornjače u dubljoj vodi hrane u stupcu i na površini vode gdje se nalaze velike količine plastike koja pluta. Budući da se u tim staništima kornjače hrane pelagičkim životinjama (meduze, plaštenjaci), a prozirne plastične vrećice izgledom podsjećaju na njih, vjerojatno ih zamijene za svoj pravi plijen i progutaju.

U plitkom Jadranskom moru kornjače se uglavnom hrane na morskom dnu gdje pronalaze raznovrsne energetski bogate životinje poput rakova, mekušaca, žarnjaka, ježinaca i sl. Međutim, čak i morsko dno pokriveno je plastikom pa je kornjače slučajno konzumiraju dok se hrane svojim pravim plijenom.

Kemijsko zagađenje Jadrana istražuje se već 30 godina. Stručnjaci se nadaju da će nova studija koja je pokazala osjetljivost kornjača na plastiku pokrenuti ozbiljnije projekte za očuvanje mora.

 

Podići razine svijesti političara, građana i turista

'Glavate želve su svežderi koji jedu gotovo sve na što naiđu, a plastika se jako dugo zadržava na dnu. Navikli smo misliti o našem moru kao čistom, no istina je drukčija', rekla je za tportal ing. biologije Gračan. 'Rijeka Po donosi u Jadran dosta žive i toksičnih metala. Jedno naše nedavno objavljeno istraživanje glavatih želvi pokazalo je da se teški metali talože u njihovim tkivima. Glavni izvor tog zagađenja je industrija u susjednoj Italiji. Za plastiku smo pak zaslužni svi, uključujući turiste. Ona stiže s plaža, brodova, turističkih brodica i iz rijeka, a budući da je more plitko, sve se zadržava. Vrećicama trebaju desetljeća da se raspadnu, a čak i kada se razgrađuju, polimeri ispuštaju toksične tvari. Nisu ugrožene samo glavate želve. Nedavno su u Jadranu pronađeni dobri dupini koji su konzumirali plastične vrećice, a vjeruje se da su one uzrokovale smrt jedne ženke Cuvierovog kljunastog kita. Trebalo bi osvijestiti građane i turiste te pokrenuti vlasti da vode više računa o čišćenju gradova, otpadnih voda, plaža i morskog dna.

 

Naš posao znanstvenika je dokumentirati i objaviti rezultate našeg rada koji upućuju da određeni problem, međutim za rješavanje ovoga komplesnog pitanja potrebna je suradnja nadležnih državnih institucija poput Uprave za zaštitu prirode iz Ministarstva kulture te Državne agencije za zaštitu okoliša koje će edukacijom stanovništva i združenim akcijama čišćenja obale i priobalnog područja pridonijeti čišćem moru i zaštiti životinja koje žive u njemu', zaključila je Gračan.

 



Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi