dvostruki udarac

Ivan Đikić za tportal objašnjava kako je otkrivena slaba točka koronavirusa: Znali smo da je teško pronaći dobar lijek ako ne upoznamo svog neprijatelja iznutra

06.05.2020 u 15:04

Bionic
Reading

Znanstvenici njemačkog Instituta za biokemiju (IBC) na čelu s direktorom Ivanom Đikićem otkrili su slabu točku koronavirusa. Naime u suradnji s drugim timovima identificirali su proteazu (PLpro) virusa SARS-CoV-2 nalik papainu, esencijalnom viralnom enzimu, i potencijalnoj slaboj točki, Ahilovoj peti novog koronavirusa. O mogućnostima koje to otvara razgovarali smo s prof.dr. Đikićem

U svijetu u kojem se većina vijesti vrti oko koronavirusa glavna vijest dana svakako će biti ona koja govori o novom znanstvenom iskoraku u borbi protiv pandemije i obuzdavanju koronavirusa koji izaziva COVID-19.

Današnja vijest dana po tom pitanju svakako je bila ona koju su na svojim stranicama objavili znanstvenici njemačkog Instituta za biokemiju (IBC) na čelu s direktorom Ivanom Đikićem. Oni su, kaže vijest, možda otkrili slabu točku koronavirusa.

Naime u suradnji s drugim timovima identificirali su proteazu (PLpro) virusa SARS-CoV-2 nalik papainu, esencijalnom viralnom enzimu, i potencijalnoj slaboj točki, Ahilovoj peti novog koronavirusa.

'Naši rezultati otvaraju uzbudljivu mogućnost terapeutske strategije koja se temelji na 'dvostrukom udarcu' ciljanjem proteaze - zaustavljanjem širenja virusa i jačanjem ljudskog imunološkog sustava u isto vrijeme', pojasnio je Ivan Đikić, direktor IBC-a i glavni autor ovog znanstvenog rada.

'Kako bismo došli do ovog dubokog uvida, kombinirali smo biokemijsko, strukturalno i funkcionalno znanje na našem institutu', napisao je Đikić u priopćenju, zahvaljujući svom timu i ističući istraživačku suradnju s Institutom za medicinsku virologiju pod vodstvom Sandre Ciesek.

U razgovoru za tportal Đikić se dotaknuo samih početaka istraživanja i pojasnio značenje otkrića udruženih znanstvenih timova.

'Kad sam započinjao ovaj projekt, početna je ideja bila da ćemo teško pronaći dobar lijek ako ne upoznamo svog neprijatelja iznutra, tj. virus CoV2 i njegov životni ciklus na molekularnoj razini', objašnjava Đikić.

'Istraživali smo neophodne virusne enzime i pronašli papainu sličnu proteazu. PLpro kao enzim ima dvije funkcije: on cijepa polipeptide virusa i omogućava stvaranje novih virusa unutar stanice', kaže Đikić. 'S druge pak strane je domena cijepa i ljudskih proteina koji su važni za antivirusne imunološke odgovore. Time virus omogućava sebi brže širenje i blokira napad imunološkog sustava na novostvorene viruse.'

Od početka istraživanja do prvih objavljenih rezultata nije proteklo puno vremena...

'Kad smo u rekordno brzom roku od samo tri tjedna riješili strukturu enzima i molekule ISG15 iz ljudskih stanica, mogli smo razumjeti funkcije proteaze te otkriti novu kemijsku strukturu (GRL-0617) koja ulazi u aktivno mjesto enzima PLpro. Pokazali smo i specifičnost tog enzima za SARSPLpro, na koji je taj inhibitor i dizajniran prije nekoliko godina, ali ne i enzime MERSPLpro', opisuje Đikić tijek istraživanja.

'Koristeći sada farmakološku inhibiciju virusa CoV2 u primarno inficiranim stanicama, pokazali smo da uistinu u ljudskim stanicama postoje dva učinka: sprečavanje izlaska virusa iz stanica i širenja virusa te poticanje interferonskog puta koji je važan za antivirusni imunološki odgovor', objašnjava Đikić.

Takva strategija dvostrukim djelovanjem jednog lijeka može promijeniti način liječenja bolesti COVID-19 jer djeluje pozitivno na imunološki odgovor, ali i blokira Ahilovu tetivu virusa (enzim PLpro).

Đikić je objasnio i moguću praktičnu primjenu ovog otkrića:

'Što se tiče što brže primjene ovog otkrića, jako smo angažirani i radimo na nastavku istraživanja s kolegama kliničarima. Ohrabruju vijesti da se u američkoj bolnici već provode klinička ispitivanja odobrenog lijeka Famotidina, za koji tvrde da ciljano djeluje na PLpro ovog koronavirusa. No kolege u SAD-u još nisu potvrdile da taj lijek djeluje točno na PLpro i trebat ćemo napraviti dodatna testiranja da potvrdimo taj način djelovanja', zaključuje Đikić.