HAKIRANJE ZA DOBRO

I mladi cyber-kriminalci idu na rehabilitaciju, evo kako to izgleda

01.08.2017 u 14:05

Bionic
Reading

Riječ je o kampu u Bristolu koji tinejdžere pokušava odgovoriti od sve raširenijeg zlonamjernog hakiranja

Podsjetimo, ove godine nas je zadesio globalni napad malwareom Wannacry koji je ucjenio preko 200.000 računala i ljudi iz preko 150 država. Najnovije izvješće s BBC-ja tvrdi da Nacionalna agencija za kriminal, odnosno National Crime Agency (skraćeno NCA) nastoji pronaći cyberkriminalce prije nego što počine ozbiljne zločine te pomoći im da svoje stečene vještine na računalu koriste za dobro.

Agencija je pokrenula probnu radionicu u Bristolu koja funkcionira kao rehabilitacija za mlade počinitelje cyber-zločina. Ona nastoji naučiti cyber-kriminalce o 'odgovornom korištenju cyber-vještina' kako bi dobili 'niz savjeta o potencijalnim karijerama u polju računalne sigurnosti'. Radionica se održavala tijekom vikenda, a polaznici su bili mladi ljudi uglavnom poznati policiji zbog manjih cyber-zločina. Ako se radionica pokaže uspješnom, NCA će ju ponoviti na brojnim drugim mjestima diljem zemlje, javlja The Week.

No glavno pitanje je kako maloljetni pojedinci uopće završe kao cyber-kriminalci?

Adrenalin i izazov

Prema izvješću Sky Newsa, prosječna dob osumnjičenika za cyber-kriminal je 17 godina starosti. Razlog su, među ostalim, vrlo dostupni alati za hakiranje koji 'mlade potiču na kriminalne radnje'. 

Mustafa al Bassam uhićen je 2011. dok je imao samo 16 godina te je optužen za hakiranje. Tijekom razgovora BBC-jem, rekao je 'Počeo sam učiti programirati jako, jako rano - negdje oko desete godine starosti.' te dodao 'shvatio sam načine na koje programeri čine greške koje pak njihov softver čine ranjivim te koje omogućuju hakerima da pristupe njihovim sustavima'. 'Shvatio sam da je to vrlo moćan alat' zaključio je.

'Velik broj cyber-napada motiviran je nekom vrstom idealizma, kao i potrebom tinejdžera da impresioniraju svoje prijatelje' piše Guardian. Bivši član hakerske grupe Anonymous, Jake Davis, rekao je da 'je bio motiviran idejom kako je internet utopija koju se ne smije kontrolirati i filtrirati, već koja bi trebala biti dostupna svima'. Zaključio je da 'i dalje postoji mjesto za takvu ideju slobode online, no sve je otišlo malo predaleko'.

Koji je plan? 

NCA tvrdi da su vještine mladih cyberkriminalaca na razini mnogih IT profesionalaca. Također naglašava da rad u radionicama može pomoći mnogim mladim prekršiteljima da za svoje vještine pronađu 'pozitivnu i zakonitu primjenu'. Tijekom vikenda mladi su upoznati sa nizom profesija u kojima mogu pronaći svoje mjesto, uključujući forenzičku analizu i zaštitu mrežnih sustava brojnih kompanija'. Sudionicima su čak i postavljeni zadaci vezani uz zaštitne sustave koje su tijekom radionice riješili.

Jedan od ključnih faktora kod hakiranja je adrenalinski nalet, no ono što policija želi dati do znanja je da sličan osjećaj pojedinac može dobiti i kada istu stvar radi legalno. Svi polaznici radionice će nakon odlaska biti 'praćeni kako bi znali je li ih iskustvo u 'kampu' imalo ikakav utjecaj.

Karijere za hakere? Postoji li išta takvo? 

Lov na bugove jedna je od najjednostavnijih aktivnosti kojima se hakerske vještine mogu iskoristiti za dobro. Kompanije često traže privatne hakere da namjerno provale u njihovu web stranicu ili sigurnosti sustav. Ako im to pođe za rukom, hakeri mogu zaraditi desetke tisuća kuna. Ovakve ponude nude čak i velike kompanije poput Applea koji je hakerima ponudio 200.000 dolara ako pronađu pukotinu u firminom sigurnosnom sustavu.

Ostale karijere u legalnom hakiranju uključuju podršku zaštitnim mrežnim sustavima gdje haker za kompaniju radi izravno ili preko privatne agencije. Najbolji primjer ovome je NeighborhoodHacker koji klijentima pomaže zaštititi osobne podatke.