ZELENI BIZNIS

Hrvatska može profitirati od GMO zatucanosti EU-a

organska hrana

organska hrana

Izvor: Guliver/Thinkstock / Autor: Thinkstock

Europska unija ima strože zakone o genetski modificiranim proizvodima od većine drugih dijelova svijeta od SAD-a, preko južnoameričkih zemalja do azijskih. No Hrvatski su zakoni još konzervativniji, rekao je danas agronom dr. Domagoj Šimić, na okruglom stolu 'Što pristupanje EU-u znači za hrvatsku politiku prema GMO-ima?'. Dr. Miroslav Radman pak smatra da bi Hrvatska ove činjenice, kao i strah od GMO-a, uz određeni cinizam, mogla dobro unovčiti

Dr. Šimić, predsjednik Odbora za uvođenje GMO-a u okoliš i znanstvenik s osječkog Poljoprivrednog fakulteta, kaže da je nakon početnog kaosa 90-ih hrvatska Vlada povukla više hrabrih poteza koji su rezultirali zakonom prema kojem danas proizvodnja GMO-a u Hrvatskoj nije moguća, a njihov udio u hrani ograničen je na svega 0,9 posto. Ova ograničenja poštuju se u više od 95 posto slučajeva. Hrvatska ima čak dva članka koji su striktniji od europskih regulacija, pa tako proizvod koji sadrži GMO u tragovima, usto što mora biti označen, također mora davati obrazloženje zašto i kako je došlo do 'onečišćenja'. Također, zahtjev za stavljanje GMO hrane za životinje na tržište u našoj se zemlji ne prepisuje jednostavno i automatski od EU, već je potrebno tražiti novu autorizaciju. Obeshrabrivanju GMO proizvodnje doprinosi i vrlo složena birokracija, odnosno gomila odobrenja koja eventualni proizvođač mora ishoditi.

Šimić je rekao da u Hrvatskoj postoji Vijeće za GMO koje osniva Vlada. 'U njemu ima ljudi koji su otvoreno za GMO, kao i onih koji su protiv', rekao je. Priznao je da će u svijetu koji je sve više kontaminiran GMO-om biti teško zadržati visoku razinu zabrane, osobito uz trendove koje pokazuju zemlje poput Brazila, Indije i Kine. 'Europa će teško ostati otok', kazao je osječki agronom. Pitanje je također kako će se u budućnosti ponašati zemlje u našem okruženju, Srbija, Mađarska i Italija, koje su, kako je istaknuto na okruglom stolu, trenutno sve protiv GMO-a. Naime, polen GMO bilja nemoguće je zadržati, on ne poznaje granice.

Hrvatska može biti GMO free

Magistra agronomije Jagoda Munić, članica Vijeća za GMO i Zelene akcije, rekla je da je većina znanstvenika u Vijeću sklona GMO proizvodnji, no da su se nakon brojnih rasprava konačno ipak svi složili oko jedne stvari – da imaju rezerve prema njegovu puštanju u okoliš. Zelena aktivistica nada se da će Hrvatska iskoristiti neke zakonske regulacije koje bi joj trebale omogućiti da ostane zemlja bez GMO-a. Jedna od njih je odredba kojom lokalne vlasti same svoja područja mogu proglasiti zonama bez GMO-a. To su u Hrvatskoj do sada učinile sve županije osim Osječko-baranjske, Vukovarsko-srijemske i Šibensko-kninske. Odbor za zaštitu okoliša također je 26. listopada usvojio tekst Prijedloga Deklaracije o potpori Inicijativi za proglašenje cijele regije Alpe-Adria područjem slobodnim od genetski modificiranih organizama (GMO). 'Nažalost, bilo je to na samom kraju saziva Sabora', rekla je magistra.

Jagoda Munić i njezina kolegica Mute Schimpf iz organizacije Friends of the Earth smatraju da Hrvatska ne bi trebala prihvatiti prijedlog EU-a iz 2009. o koegzistenciji konvencionalne i organske proizvodnje s GMO proizvodnjom, osobito jer je Europa spustila razinu odlučivanja o tom pitanju na nacionalnu. Drugim riječima, Hrvatska bi sama trebala moći odlučiti hoće li biti zemlja potpuno slobodna od GMO-a. Mute je istaknula da je udio GMO proizvodnje u EU još uvijek zanemariv – oko 0,06 posto, dok se u svijetu kreće oko šest posto.

Radman: Ponudimo ljudima ono što su voljni platiti

Hrvatski molekularni biolog akademik Miroslav Radman kaže da je teško zamisliti kako bi Hrvatska praktično mogla ostati otok u svijetu u kojem raste proizvodnja GMO-a.

Uvjeren je da su GMO-i važni za prilagođavanje svijetu koji se zagrijava i postaje sve napučeniji. 'Ona će vjerojatno biti važna sve dok se ne izmisli neka nova alternativa. Naime, u opravdanom egoizmu ljudskog preživljavanja, na značajne promjene klime trebali bi se prilagoditi ne samo mi, nego i naši živi izvori hrane - biljke i životinje. Genetske promjene se nameću kao neizbježne. To se zove adaptivna evolucija bez koje ne bi bilo traga ni ljudskoj vrsti, ni ostatku živog svijeta', objasnio je Radman.

Na naše pitanje hoće li Hrvatska opiranjem GMO-ima zaostati u nekim važnim istraživanjima, Radman kaže da je 'teško zaostati više nego što zaostajemo zahvaljujući ideologijama pozitivnog nazadovanja'.

Radman smatra da GMO, baš kao i sve drugo ima alternativu, međutim ističe da je pitanje kolika je cijena i koliko vremena imamo na raspolaganju.

Po njemu su strah i panika koji se stvaraju oko GMO-a posljedica neznanja povezanog s arogancijom: 'Život ne poznaje stopostotnu garanciju sigurnosti – nula rizik je obmana. Takva sigurnost bila bi negacija evolucije bez koje ne bi bilo života na Zemlji. Barem ne ovakvog.'

Na naše pitanje ima li smisla da Hrvatska gura strože zakone od EU-a, akademik kaže da ima smisla u strategiji ciničnog profitiranja od europske ideološke zaostalosti. 'I ta je strategija legitimna - to jest nije ciničnija od ostalih komercijalnih strategija. Strogo kontrolirana poljoprivreda bez GMO-a koštala bi puno, a isto tako i njezini proizvodi. No, čini mi se da ima dovoljan broj bogatih europskih vjernika 'bio hrane' (ne kažem zdrave hrane!) da bi se čitavo gospodarstvo male Hrvatske moglo oporaviti tim 'zelenim biznisom' koji bi bio legitiman. Zašto ne ponuditi ljudima ono sto žele umjesto uvijek sumnjivog 'prosvjećivanja'? To je koherentan biznis s demokracijom u kojoj svatko ima svoje demokratsko pravo da bude u pravu, bez obzira na činjenice. Priznajem, malo sam i sam ciničan', zaključio je Radman.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi