Sve je počelo prošlog tjedna kada je Minnesota objavila da je više od 30 vodovodnih sustava bilo meta koordiniranog hakerskog napada. Nekoliko dana poslije FBI je upozorio da su slični incidenti zabilježeni u još šest država te da su u pojedinim slučajevima privremeno poremetili rad vodoopskrbnih sustava.

Prema američkim medijima, američka Agencija za kibernetičku sigurnost i sigurnost infrastrukture (CISA) istražuje moguću iransku povezanost, no službeno to nije željela komentirati. Predsjednik Donald Trump također nije izravno optužio Teheran.

Bivši savjetnik američkog State Departmenta za borbu protiv terorizma Morgan Wright rekao je za BBC da se ovakvi napadi najčešće povezuju sa Sjevernom Korejom ili Iranom. ‘S obzirom na to da su Sjedinjene Države trenutačno u sukobu s Iranom, logično je da se upravo ta zemlja nađe među glavnim osumnjičenima. Ima i sposobnosti i motiv’, rekao je.

Ipak, američki istražitelji razmatraju i mogućnost da su se napadači lažno predstavljali kao iranski hakeri kako bi dodatno produbili napetosti tijekom aktualnog sukoba SAD-a i Irana.

Bivši zamjenik ravnatelja za kibernetičku sigurnost Bijele kuće Jake Braun smatra da administracija možda neće javno potvrditi iransku odgovornost čak i ako se ona dokaže.

Na sjednici vlade Trump je za napad optužio vlasti Minnesote i guvernera Tima Walza, nazvavši ih ‘krajnje nesposobnima’. Walz mu je uzvratio da predsjednik ‘točno zna tko stoji iza napada’ te da su pogođene i druge savezne države.

Iran se zasad nije oglasio. Teheran je i ranije odbacivao optužbe za kibernetičke napade na vodovodne sustave, bolnice, predsjedničke kampanje i druge američke ciljeve, ističući da ne podupire takve aktivnosti.

Dugogodišnji modus operandi

Stručnjaci ističu da Iran ima dugu povijest kibernetičkih operacija, pri čemu dio napada izvode skupine koje djeluju izvan zemlje, ali podržavaju iranske interese. Takav model otežava utvrđivanje izravne odgovornosti i omogućuje Teheranu uvjerljivo poricanje umiješanosti.

BBC Verify navodi da je većinu ovogodišnjih napada na američke i izraelske ciljeve izvela skupina Handala. Američko ministarstvo pravosuđa tvrdi da djeluje u ime iranskog Ministarstva obavještajnih i sigurnosnih poslova (MOIS).

Handala je sredinom lipnja preuzela odgovornost za provalu u vodovodni sustav u Kaliforniji, tvrdeći da je riječ o odmazdi za američki napad na iransku vodnu infrastrukturu.

Američke vlasti posljednjih godina Iran povezuju i s upadima u predsjedničke kampanje, napadima na vodovodne sustave u Pennsylvaniji te pokušajima utjecaja na predsjedničke izbore.

Mogu li napadi ugroziti opskrbu vodom?

Prema riječima stručnjaka, najveća trenutačna opasnost nije sama kvaliteta vode, nego narušavanje povjerenja građana u sposobnost države da zaštiti ključnu infrastrukturu. ‘Napada se povjerenje javnosti u to da država može osigurati osnovne usluge’, rekao je Braun.

Ipak, upozoravaju da bi uspješniji napadi u budućnosti mogli imati ozbiljnije posljedice, poput prekida opskrbe, pogrešnog doziranja kemikalija ili oštećenja opreme.

CISA i Američka agencija za zaštitu okoliša (EPA) ranije su upozorile da kibernetički napadi predstavljaju ozbiljnu prijetnju vodovodnim sustavima. SAD ima oko 152.000 javnih sustava za opskrbu pitkom vodom i više od 16.000 uređaja za pročišćavanje otpadnih voda.

Kako smanjiti rizik?

Wright upozorava da je velik dio vodne infrastrukture zastario, zbog čega su brojni sustavi ranjivi na hakerske napade. Bez ulaganja u sigurnost ta će prijetnja ostati trajan izazov nacionalnoj sigurnosti.

Budući da je većina američkih vodovoda u javnom vlasništvu, stručnjaci smatraju da odgovornost za jačanje zaštite prvenstveno leži na državi. CISA preporučuje niz mjera, uključujući uklanjanje osjetljivih sustava s interneta gdje god je to moguće te hitnu promjenu lozinki i modernizaciju zaštite.