Dok političari raspravljaju o dobnoj granici za društvene mreže, znanstvena istraživanja upućuju na to da kratki videozapisi i stalno izmjenjivanje sadržaja mogu oslabiti pažnju i kognitivnu izdržljivost mladih, čiji mozak još nije u potpunosti razvijen
Političari sve češće otvaraju pitanje dobnih ograničenja za korištenje društvenih mreža. U središtu rasprave su znanstveni podaci koji pokazuju da je mladima posebno teško odvojiti se od stalnog titranja zaslona i brzog izmjenjivanja sadržaja, prenosi tagesschau.
Istraživanja sa skoro sto tisuća sudionika
Mozak mladih izložen nizu slika, osobito u kratkim videozapisima koji na platformama poput TikToka, Instagrama i YouTubea često traju svega nekoliko sekundi. Upravo takav format, prema istraživanjima, ima najizraženiji učinak na pažnju.
Australski istraživači analizirali su 71 studiju s ukupno 98.299 sudionika. Rezultati su objavljeni u rujnu 2025. u časopisu Psychological Bulletin. Sudionici su u prosjeku imali 23 godine. Najizraženiji učinak kratkih videa uočen je u području pažnje. Mladi koji često konzumiraju takav sadržaj teže se usredotočuju na zadatke poput čitanja ili postupnog rješavanja složenih problema.
vezane vijesti
Voditeljica istraživanja, psihologinja Lan Nguyen sa Sveučilišta Griffith, navela je: 'Ovaj proces može postupno smanjiti kognitivnu izdržljivost i oslabiti sposobnost mozga da usmjeri pažnju na jedan zadatak.'
Stručnjaci objašnjavaju da u šarenom digitalnom okruženju dolazi do oslobađanja dopamina, neurotransmitera povezanog s osjećajem zadovoljstva. Kada korisnici dobiju oznake sviđanja, aktivira se sustav nagrađivanja u mozgu, što potiče daljnje korištenje aplikacija.
Odrasli lakše prekidaju korištenje jer im je prefrontalni korteks, zadužen za kontrolu impulsa, u potpunosti razvijen. Kod tinejdžera taj dio mozga sazrijeva tek sredinom dvadesetih godina. Biolog Martin Korte s Tehničkog sveučilišta u Braunschweigu ističe: 'Tijekom puberteta mozak mladih postaje veliko gradilište. Zato se teško oduprijeti kratkoročnim nagradama.'
Prilagođavanje algoritama
Svjetska zdravstvena organizacija zasad priznaje poremećaj povezan s igranjem videoigara, dok ovisnost o društvenim mrežama još nije službeno dijagnostička kategorija. Europska komisija istražuje ima li TikTok 'dizajn koji potiče ovisnost' i krši li time pravo Europske unije.
Platforme su besplatne, ali njihova zarada ovisi o vremenu koje korisnici provedu na njima. Što je korištenje dulje, veći su prihodi. Algoritmi prilagođavaju sadržaj interesima korisnika, nudeći stalno nove poticaje i iznenađenja koja dodatno učvršćuju naviku korištenja.
Psiholog Christian Montag sa Sveučilišta u Makauu proveo je istraživanje u kojem su sudionici izbrisali TikTok i Instagram s telefona. Poboljšanja mentalnog zdravlja zabilježena su već nakon dva tjedna.
Montag ističe i pozitivne strane društvenih mreža, uključujući usluge razmjene poruka i profesionalne platforme poput LinkedIna i ResearchGatea: 'Njima zadovoljavamo potrebu za društvenom interakcijom i gradimo mrežu kontakata.'
Ipak, stručnjaci upozoravaju da država, škole i obitelji moraju reagirati kada stalno prelazak s jednog sadržaja na drugi postane dominantan oblik zabave i dovede do zanemarivanja obitelji, prijatelja i školskih obveza.
