BUDUĆNOST FIZIKE

Fizičari žele izgraditi akcelerator čestica vrijedan 20 milijardi eura

07.02.2024 u 14:01

Bionic
Reading

Pojedini stručnjaci smatraju kako bi ta sredstva bilo pametnije potrošiti na istraživanja koja se bave bolestima ili klimatskim promjenama

CERN želi izgraditi akcelerator čestica sljedeće generacije koji bi mogao koštati do 20 milijardi eura.

Predloženi Future Circular Collider (FCC) u Švicarskoj i Francuskoj imao bi opseg od preko 90 kilometara i sudarao bi protone pri energijama od 100 teraelektronvolta (TeV), u usporedbi s 14 TeV koje postiže Large Hadron Collider (LHC) u laboratoriju.

CERN je zatražio odobrenje za početak rada na akceleratoru u sljedećih pet godina.

Znanstvenici koji podupiru ovaj ambiciozni projekt žele početi s izgradnjom što prije, kako bi FCC bio spreman za početak rada kada LHC završi s eksperimentalnim radom tijekom 2040-ih.

Pojedini stručnjaci smatraju kako 20 milijardi eura neće donijeti odgovarajuću protuvrijednost, pa bi ta sredstva bilo pametnije potrošiti na istraživanja koja se bave bolestima ili klimatskim promjenama.

Drugi upozoravaju kako je ulaganje u FCC riskantno jer možda neće dovesti do novih otkrića LHC je najpoznatiji po potvrđivanju teorija koje su predviđale postojanje Higgsovog bozona. Došli su na ideju Higgsovog polja - temeljnog polja koje prožima cijeli prostor, a česticama daje masu.

Znanstvenici su izveli daljnje eksperimente nakon potvrde Higgsovog bozona 2012., ali od tada nisu postigli ništa što bi se moglo usporediti s tim otkrićem, zbog čega su se neki zapitali isplati li se uložiti više resursa u CERN.

U toj instituciji vjeruju kako će do novih otkrića u fizici doći samo pri sudaranju subatomskih čestica pri velikim brzinama, što zahtijeva veći i snažniji akcelerator.

Podaci prikupljeni iz budućih eksperimenata mogli bi mapirati svojstva Higgsovog bozona za proučavanje kako su čestice poput elektrona, miona i kvarkova dobile masu nedugo nakon Velikog praska.

Također, FCC bi mogao pomoći pri otkrivanju tajni tamne tvari - konkretno, potječe i tamna tvar iz klase čestica poznatih kao WIMP (masivne čestice sa slabom interakcijom), piše Register.