Predloženi rezovi proračuna američke svemirske agencije NASA, koje je predložio predsjednik Donald Trump, mogli bi ozbiljno ugroziti budućnost europske misije ExoMars. Ova misija, kojom Europska svemirska agencija (ESA) planira po prvi put uspješno spustiti vlastiti rover na Mars, već se godinama suočava s nizom kašnjenja i političkih preokreta. Najnovija prepreka stiže u obliku smanjenja američke potpore, upravo kad je NASA ponovno trebala preuzeti ključnu ulogu u projektu.

NASA je trebala osigurati vitalne komponente za misiju, uključujući raketni lanser, sustav za usporavanje slijetanja te radioizotopne grijače koji bi rover održavali funkcionalnim tijekom hladnih marsovskih noći. Europa trenutačno nema razvijene zamjene za te tehnologije, a njihova izrada mogla bi potrajati predugo da bi se stigla iskoristiti planirani prozor za lansiranje 2028. godine.

Rover, nazvan po britanskoj znanstvenici Rosalind Franklin, razvijan je od 2003. godine, a prvotno lansiranje bilo je planirano još 2011. Misija je već doživjela nekoliko velikih promjena. Najprije je NASA odustala 2012. zbog proračunskih rezova u vrijeme Obamine administracije, pa je onda ključnu ulogu preuzela ruska svemirska agencija Roscosmos, ali je suradnja prekinuta 2022. nakon ruske invazije na Ukrajinu. NASA se ponovno uključila 2024., nudeći tehničku pomoć kako bi se projekt ipak održao na životu.

No ako američki Kongres prihvati Trumpove rezove, Europa bi ponovno mogla ostati sama u ovoj izuzetno kompleksnoj i skupoj misiji. Prema izvorima upućenima u projekt, ESA ima tehničke mogućnosti za razvoj alternativnih sustava, ali vremenski okvir je izuzetno kratak, a svako kašnjenje moglo bi zahtijevati redizajn cijelog pristupa slijetanju zbog promjena u orbitalnom položaju Marsa.

Rover nosi 2-metarsku bušilicu koja može doći do dubljih slojeva tla nego NASA-in rover Perseverance, omogućujući istraživanje potencijalnih tragova prošlog života na Marsu. S obzirom na to da površinu planeta stalno bombardira sunčevo zračenje, šanse za očuvanje bioloških tragova ispod površine su veće.

U međuvremenu, ESA je osigurala dodatna sredstva od 360 milijuna eura u 2022. te 150 milijuna za razvoj nove platforme za slijetanje u 2024. godini. Također se istražuje mogućnost korištenja moćnijih verzija rakete Ariane 6, iako one zasad nisu testirane za tako zahtjevne misije, piše Space.

Ako NASA zaista odustane, ESA će morati dodatno investirati kako bi razvila vlastite sustave za spuštanje i grijanje, što bi moglo značiti nove troškove od nekoliko stotina milijuna eura. Dok rover i dalje čeka u čistoj sobi proizvođača Thales Alenia Space, inženjerski model se redovito testira na 'marsovskom poligonu'.

Svemirski znanstvenici diljem Europe i dalje se nadaju da će američki Kongres blokirati Trumpove prijedloge. Kako kaže profesor Andrew Coates sa Sveučilišnog koledža u Londonu, koji vodi razvoj panoramske kamere na roveru: 'Ovo je možda naša jedina šansa da otkrijemo tragove života na Marsu. Misija je možda stara, ali znanstvena vrijednost je bez konkurencije.'

Predstavnici država članica ESA sastat će se u studenom ove godine u njemačkom gradu Bremenu, gdje će ExoMars gotovo sigurno biti glavna točka dnevnog reda. U međuvremenu, sudbina jedne od najambicioznijih europskih svemirskih misija ostaje neizvjesna - još jedan izazov za projekt koji je već dva desetljeća u razvoju.