Sudovi u Belgiji, Francuskoj i Italiji nedavno su donijeli presude prema kojima servisi poput Googlea, Cloudflarea i OpenDNS-a moraju blokirati pristup domenama s piratskim streaming sadržajem, posebno sportskih prijenosa.

To je priličan zaokret u odnosu na dosadašnji pristup, a on se uglavnom svodio na pritisak na pružatelje usluga pristupa internetu (ISP). Taj se pristup pokazuje sve manje učinkovitim zbog uspona alata koji korisnicima omogućavaju zaobilaženje blokada koje postavljaju ISP-ovi.

Sudski postupci koji su rezultirali spomenutim presudama pokrenuti su primarno zbog sportskih sadržaja (konkretno, prijenosa nogometnih utakmica u, primjerice, Ligi prvaka). No isti ili sličan pristup lako može biti proširen i na druge multimedijske sadržaje, one koji do gledatelja stižu putem internetskog streaminga.

OpenDNS, iza kojeg stoji div mrežne opreme Cisco, zbog toga je napustio francusko i belgijsko tržište, a Cloudflare je preusmjerio korisnike na stranicu koja ih obavještava da traženi sadržaj nije dostupan zbog pravnih problema. Google pak odbija pristup bez objašnjenja ili obavijesti.

Kakva je situacija po tom pitanju u Hrvatskoj?

Blokade su moguće i kod nas

Direktor tvrtke za savjetovanje Riskoria, specijalizirane za umjetnu inteligenciju i kibernetičku sigurnost, Tomislav Vazdar rekao je tportalu da, prema njegovim spoznajama, kod nas dosad nije zabilježen slučaj u kojem bi sud izdao izričit nalog za blokiranje DNS usluga radi sprječavanja piratstva.

'Međutim, s obzirom na usklađivanje domaćeg zakonodavstva s europskim direktivama, kao i na sve aktivniji pristup drugih država članica Europske unije u borbi protiv piratskog sadržaja, realno je očekivati da bi Hrvatska mogla uskoro krenuti sličnim putem, osobito u slučajevima koji uključuju masovno kršenje autorskih prava putem ilegalnih prijenosa sportskih događaja', istaknuo je Vazdar.

Prema njegovoj procjeni, postojeći hrvatski Zakon o autorskom pravu ne propisuje izričitu odgovornost pružatelja DNS usluga za sadržaj dostupan putem njihovih usluga.

No hrvatski sudovi mogli bi, temeljem europske Direktive 2019/790 i šireg tumačenja članka 8(3), izdavati naloge prema kojima bi se tražilo blokiranje pristupa određenim domenama, uključujući obvezu pružatelja DNS usluga u onemogućavanju razrješenja tih domena.

'U takvom slučaju domaći pružatelji DNS usluga bili bi pravno obvezni postupiti po nalogu, a nepoštivanje bi moglo rezultirati određenim kaznama.

Mehanizmi blokiranja u Hrvatskoj vjerojatno bi uključivali blokadu DNS-a, filtriranje po IP adresi ili čak proširenje na nove domene koje bi moguće zaobilazile inicijalnu blokadu', ocijenio je Vazdar.

Nikog ne zanima represija prema korisnicima

U borbi s piratskim sadržajima Hrvatska tradicionalno kombinira pristup prevencije i represije - primjerice, kroz sustav naknada za prazne medijske nosače. Fokus je na razbijanju organiziranih piratskih mreža te međunarodnoj suradnji s Europolom i Eurojustom.

Do 2021. godine nije bilo značajnog fokusa na blokade ISP-ova, no taj se trend može mijenjati.

Prema izvješću tvrtke MUSO-a iz 2016. godine, Hrvatska je tada bila četvrta u svijetu po učestalosti online piratstva, a novije europsko istraživanje pokazuje da gotovo 30 posto mladih u Hrvatskoj svjesno koristi ilegalne izvore.

'To jasno pokazuje da i dalje postoji visok rizik od digitalnog kršenja autorskih prava s negativnim posljedicama za domaću kreativnu industriju', upozorio je Vazdar.

Bi li, u tom kontekstu, imalo smisla početi kažnjavati i korisnike piratskih sadržaja, ne samo distributere?

Vazdar vjeruje da – za razliku od Njemačke, u kojoj kazne za korisnike mogu dosegnuti i dvije tisuće eura - kažnjavanje pojedinaca u Hrvatskoj trenutno nikome nije u fokusu.

'Hrvatska se suzdržava od takvog pristupa. Pitanja nadzora, zaštite privatnosti i nedostatka jasnih pravnih mehanizama otežavaju progon pojedinaca koji koriste piratski sadržaj za osobne potrebe.

Ipak, ako bi se trendovi u Uniji nastavili razvijati prema strožoj odgovornosti krajnjih korisnika, osobito u kontekstu ilegalnog IPTV-a, moguće je da bi Hrvatska u budućnosti mogla revidirati svoj pristup i razmotriti primjenu blažih oblika sankcija ili upozorenja. Vrijeme će pokazati svoje', zaključio je Vazdar.