Europska svemirska agencija (ESA) sa strepnjom iščekuje odluku američkog Kongresa koja bi mogla dovesti do obustave 19 zajedničkih programa. Prema najavama iz NASA-inog tehničkog proračuna za 2026., objavljenog početkom lipnja, među ugroženim su misije poput LISA-e (Laser Interferometer Space Antenna), svemirske sonde za mjerenje gravitacijskih valova, Envisiona - prve ESA-ine misije na Veneru, te NewAthenae, koja bi trebala postati najveći svjetski rendgenski opservatorij.

Predviđeni rezovi također uključuju smanjenje financiranja određenih elemenata misija na Mjesec nakon Artemisa III, planiranog za 2027., u sklopu nastojanja da se uspostavi 'održivija i isplativija' strategija lunarne eksploracije. Konačnu odluku o proračunu donijet će Kongres, najvjerojatnije na jesen, piše Euronews.

'Ovakav proračun nikad prije nismo vidjeli'

Alberto Rueda Carazo, istraživač u Europskom institutu za svemirsku politiku (ESPI), rekao je za Euronews Next da nikada nije vidio sličan NASA-in proračun. 'Bez obzira hoće li Kongres vratiti sredstva, poruka je jasna: znanstvene obveze Washingtona mogu nestati preko noći', upozorio je.

ESA je na nedavnoj konferenciji za medije potvrdila da bi čak 19 istraživačkih projekata moglo biti pogođeno. Najugroženije misije su LISA, Envision i NewAthena. Bez američke potpore, ti bi se projekti mogli odgoditi na nekoliko godina, a potencijalno i otkazati. Pitanja kojima se bave – poput spajanja crnih rupa, fizike vruće plazme i povijesti planeta sličnih Zemlji – mogla bi ostati bez odgovora još najmanje jedno desetljeće.

Ludwig Moeller, ravnatelj ESPI-ja, smatra da će se LISA nastaviti i bez NASA-e: 'Cilj misije je jasno definiran. Ne vjerujem da ćemo izgubiti priliku za to otkriće', rekao je. Carazo je istaknuo da bi Europa mogla izgubiti i vodeću ulogu u temeljnoj astrofizici, znanstvenoj disciplini koja proučava fizičku strukturu zvijezda i drugih nebeskih tijela.

Najveći udar doživjela bi misija ExoMars s roverom Rosalind Franklin. NASA je odgovorna za lansirni i silazni modul, bez kojeg misija ne može krenuti. Ako ESA ne uspije razviti vlastitu alternativu za lansiranje teške letjelice, misija će biti obustavljena.

Gubitak pozicije na Mjesecu?

Potencijalni učinci rezova ne odnose se samo na znanstvene misije – pogođeni bi mogli biti i europski ciljevi u lunarnim projektima. Carazo ističe da bi Europa mogla izgubiti dva glavna kanala suradnje u sklopu Artemisovog programa.

ESA izrađuje europske servisne module (ESM) koji osiguravaju električnu energiju i kisik za Orion, NASA-in svemirski brod za misije na Mjesec. Ako rezovi stupe na snagu, proizvodna linija u Bremenu završit će izradu planiranih modula do 2028., ali nakon toga neće imati novih narudžbi, što bi moglo dovesti do preranog zatvaranja proizvodnje i prekida cijelog opskrbnog lanca.

Mjesta za europske astronaute na misijama nakon Artemisa III više ne bi postojala, a ključne tehnologije na koje se ESA oslanja za kasniju izgradnju lunarne arhitekture – poput zatvorenih sustava za održavanje života i visokoučinkovitog solarnog pogona – bile bi odgođene, čime bi se produbio tehnološki jaz koji je Europa željela zatvoriti u 2030-ima.

ESA je također uključena u izgradnju triju ključnih elemenata za Gateway, prve međunarodne svemirske postaje u orbiti oko Mjeseca. Ako NASA odustane, europski moduli koji su već u izradi „'eće imati kamo ići', a Europa bi izgubila zajamčenu, trajnu prisutnost u cislunarnom prostoru.

Europa sve više razmišlja o suverenosti

Dok čeka konačnu odluku SAD-a, Europa bi, prema Carazu, trebala ponuditi veće preuzimanje financijskih i operativnih troškova misija, kao i ulaganje u vlastitu infrastrukturu i tehnologije kako bi ojačala autonomiju.

Najizravniji učinak NASA-inih rezova bio bi trajno narušavanje američkog ugleda u znanstvenim krugovima. Slijedila bi diverzifikacija međunarodnih partnera, kako više nijedna strana odluka ne bi mogla zaustaviti ključne europske misije. ESA već razmatra intenziviranje suradnje s Kanadom, Japanom i Indijom, a Kina ostaje potencijalni, iako zasad neaktivni partner.

'Sve ovo mijenja diplomatsku kartu svemirske znanosti i razvodnjava američku meku moć', istaknuo je Carazo, dodajući da bi projekti poput kineske Međunarodne lunarne istraživačke postaje mogli početi privlačiti europske saveznike.

'Istraživanje svemira traje desetljećima, nije dnevna transakcija'

Ludwig Moeller iz ESPI-ja naglašava da SAD ostaje važan član globalne svemirske zajednice, iako se njihov udio mijenja. 'Istraživanje svemira zaista zahtijeva cijelo selo. SAD je još uvijek dio tog sela… možda u drugačijem obliku', rekao je. 'Ali svemirsko istraživanje je posao za desetljeća – nije to transakcija dana.'

Tema europske svemirske suverenosti nije nova, ali NASA-ini proračunski rezovi ponovno je aktualiziraju. Još 2023. stručna je skupina objavila izvješće u kojem se navodi da Europa 'nema neovisnu sposobnost lansiranja ljudi u svemir' te ovisi o neeuropskim partnerima.

Daniel Neuenschwander, ESA-in direktor za ljudsku i robotsku eksploraciju, rekao je da se već radi na jačanju domaćih opskrbnih lanaca, primjerice za misiju ExoMars, čiji bi kritični dijelovi – poput americijevog grijaćeg modula (RHU) – mogli biti proizvedeni u Europi. Unatoč svemu, Moeller zaključuje da Europa još nije spremna odustati od transatlantske suradnje. Vrijednosti koje je ta suradnja oblikovala i dalje su temelj europskog pristupa istraživanju svemira.