Dok Europska unija planira postati svjetsko središte umjetne inteligencije i višestruko povećati kapacitete svojih podatkovnih centara, pojavljuje se ozbiljan ekološki izazov koji bi te ambicije mogao zakočiti - kronični nedostatak vode
Europska komisija je u travnju najavila plan da u idućih pet do sedam godina barem utrostruči kapacitet podatkovnih centara, ključne infrastrukture koja pokreće digitalnu ekonomiju, od društvenih mreža i e-trgovine do alata poput ChatGPT-a. No, taj ubrzani rast pokreće zabrinutost, osobito u regijama kojima prijeti nestašice vode. Prema procjenama, oko 30 posto stanovnika južne Europe živi u područjima gdje potražnja za vodom stalno premašuje raspoložive zalihe.
Podatkovni centri troše ogromne količine vode kako bi se spriječilo pregrijavanje poslužitelja. Tehnološki divovi ulažu milijarde eura u nove objekte. Amazon gradi tri centra u španjolskoj Aragoniji, Google otvara tri u grčkoj regiji Atika, a Microsoft širi kapacitete u južnoj Europi; sve su to područja koja se već bore s nestašicom vode.
Kevin Grecksch, profesor politike i upravljanja vodnim resursima na Sveučilištu Oxford, upozorio je da takvi planovi pokazuju 'nedostatak integriranog razmišljanja' europskih donositelja odluka. 'AI je trenutno najpopularniji pojam, a političari ga koriste kao dokaz ulaganja u budućnost i otvaranja radnih mjesta. No, održivost se spominje tek naknadno', rekao je Grecksch za CNBC.
Pritom se otvara i pitanje što će se dogoditi ako dođe do nestašice vode i opskrba kućanstava dobije prioritet - hoće li podatkovni centri morati privremeno stati? 'Ne znam odgovor na to pitanje', priznaje Grecksch.
vezane vijesti
Bruxelles poručuje: Gradit ćemo 'zelene' superračunala
Iz Europske komisije odgovaraju da se lokacije novih superračunala i AI centara biraju prema kriterijima energetske učinkovitosti i održivosti. Kao primjer navode njemačko superračunalo JUPITER u Jülichu, koji radi isključivo na obnovljivu energiju i koristi napredne sustave hlađenja i recikliranja topline. 'Zeleno računalstvo ostaje naš prioritet', poručili su iz Komisije.
U španjolskoj regiji Aragon, jednoj od najpogođenijih sušom, Amazon planira otvoriti tri podatkovna centra. Tvrtka tvrdi da će projekt otvoriti tisuće radnih mjesta, no lokalni poljoprivrednici i ekološki aktivisti već su na nogama.
Slične tenzije javljaju se i u Velikoj Britaniji, gdje je malo selo Culham u Oxfordshireu odabrano kao prvo 'AI razvojno područje'. Smješteno je pokraj novog rezervoara, prvog u zemlji u posljednjih 30 godina, pa lokalno stanovništvo strahuje da bi opskrba vodom mogla postati problem.
Pola potrošnje vode događa se izvan vidokruga
Unatoč pokušajima industrije da unaprijedi upravljanje vodnim resursima, precizna procjena stvarnog utjecaja i dalje ostaje izazov. Michael Winterson, glavni tajnik Europske udruge podatkovnih centara (EUDCA), tvrdi da industrija ozbiljno shvaća problem potrošnje vode i kontinuirano ulaže u inovacije.
'Obrada i prikupljanje vode danas su standard. Cilj nam je koristiti nepitku vodu za hlađenje, kako bi pitka ostala za ljude', rekao je Winterson. Dodao je i da jedan podatkovni centar snage 20 megavata troši približno jednako vode kao golf teren: 'Koliko BDP-a stvaraju golf tereni, a koliko podatkovni centri? Kakve poslove otvaraju?'
Microsoft, primjerice, testira dizajn centara koji ne troše vodu za hlađenje, dok portugalski Start Campus u Sinèsu koristi sustav koji reciklira morsku vodu i postiže nultu potrošnju pitke vode.
Ekološka cijena AI revolucije
Europska agencija za okoliš nedavno je upozorila da je trećina stanovništva i teritorija kontinenta već pod 'ozbiljnim pritiskom' zbog nestašice vode. Uz klimatske promjene, nagli rast potražnje za AI infrastrukturom dodatno pogoršava situaciju.
'Izgradnja novih AI megacentara u područjima koja već pate od suše samo produbljuje problem', upozorila je Laura Ramsamy, stručnjakinja za klimatske rizike u platformi Climate X.
Zbog sličnih razloga Meta je još 2022. morala zaustaviti plan za gradnju velikog centra u nizozemskoj regiji Zeewolde, dok su Nizozemska i Irska u međuvremenu privremeno obustavile izdavanje dozvola za nove podatkovne centre zbog preopterećenja mreže i ekološkog utjecaja.
Irsko Ministarstvo energetike i okoliša - iako priznaje da su podatkovni centri značajno pridonijeli gospodarstvu - naglašava da je njihovo poslovanje 'podređeno klimatskim ciljevima' te da većina irskih centara koristi zračno, a ne vodeno hlađenje.
