Europska unija u petak službeno predstavlja svoje prvo egzaskalno superračunalo nazvano Jupiter, koje će biti smješteno u istraživačkom centru Jülich u zapadnoj Njemačkoj. Riječ je o najbržem superračunalu na Starom kontinentu, koje je prema ljestvici TOP500 iz lipnja 2025. zauzelo četvrto mjesto na svijetu, ali i prvo mjesto po energetskoj učinkovitosti među pet vodećih sustava.

Egzaskalno superračunalo je računalo koje može izvesti više od 10¹⁸ operacija u sekundi - brojku toliko veliku da bi cijelom čovječanstvu, kada bi svaka osoba izvršija jednu kalkulaciju u sekundi, trebale više od četiri godine da postigne ono što Jupiter može u samo jednoj sekundi.

Sam sustav je i fizički impresiva; proteže se 130 metara u duljinu, visok je 2,5 metra i težak 420 tona. Jupiterom upravlja inicijativa EuroHPC JU, europski program za zajednički razvoj superračunala.

Prema riječima Nvidijina izvršnog direktora Jensena Huanga, Jupiter nije samo superračunalo, već i 'AI superračunalo'. Njegova snaga omogućit će razvoj sofisticiranih modela umjetne inteligencije, ali i ubrzati istraživanja u medicini, klimatskim znanostima, astrofizici i drugim područjima gdje su potrebne ogromne računske mogućnosti.

Superračunala poput Jupitera razlikuju se od kvantnih računala koja tek ulaze u primjenu. Dok egzaskalni strojevi ostvaruju nevjerojatne brzine klasičnim pristupom binarnih računanja, kvantna računala koriste kubite koji mogu biti 0 i 1 istovremeno, čime otvaraju mogućnosti eksponencijalnog povećanja računske moći.

Stručnjaci vjeruju da će budućnost donijeti spajanje egzaskalnih i kvantnih računala. IBM i AMD već rade na konceptu tzv. kvantno-centričnog superračunarstva, gdje bi kvantna računala obrađivala ponašanje atoma i molekula, dok bi superračunala poput Jupitera analizirala rezultate. To bi, prema analitičarima, moglo predstavljati najvažniji tehnološki iskorak desetljeća, piše Euronews.