Europska komisija ubrzava pripreme za moguće dobno ograničenje pristupa društvenim mrežama za maloljetnike. Već u rujnu predsjednica Komisije Ursula von der Leyen mogla bi predstaviti prijedlog jedinstvenih pravila za cijelu Europsku uniju, a prvi korak u tom smjeru objava je stručnog izvješća o utjecaju društvenih mreža na djecu i adolescente
Izvješće, koje će biti objavljeno u ponedjeljak, izradila je skupina stručnjaka predvođena dječjim psihijatrom Jörgom Fegertom i socijalnom epidemiologinjom Marijom Melchior. U njegovoj su pripremi mjesecima sudjelovali deseci stručnjaka iz različitih područja, a cilj je ponuditi znanstvenu podlogu za buduće europske mjere zaštite djece na internetu.
Iako izvješće neće izravno preporučiti zabranu društvenih mreža za maloljetnike niti odrediti dobnu granicu, ostavit će otvorenu mogućnost uvođenja takvih ograničenja. Prema informacijama četvero europskih dužnosnika koje prenosi Politico, Europska komisija već bi u rujnu mogla predstaviti konkretan zakonodavni prijedlog.
Predsjednica Europske komisije već je više puta javno govorila o tome da je zabrinuta zbog utjecaja društvenih mreža na djecu. Kao liječnica po struci i majka sedmero djece, smatra da su potrebna europska pravila koja bi bolje zaštitila maloljetnike. Stručnu skupinu najavila je prošle godine tijekom govora o stanju Europske unije, što je, prema navodima Politica, iznenadilo čak i dio dužnosnika Komisije koji su radili na toj temi.
Jedan od europskih dužnosnika rekao je kako je svrha objave izvješća prije svega uvjeriti skeptične države članice da postoje dovoljno čvrsti znanstveni argumenti za donošenje zajedničkih europskih pravila.
vezane vijesti
Većina država podupire ograničenja
Prema riječima poljskog ministra za digitalna pitanja Dariusza Standerskog, čak 14 država članica podržava ideju europskih dobnih ograničenja za pristup društvenim mrežama. 'Vjerujem da imamo jasnu većinu za ovakva rješenja. Postoji nekoliko država koje nisu oduševljene tim prijedlogom, ali trenutačno ne vidim mogućnost stvaranja blokirajuće manjine', rekao je.
Dodao je da više od 70 posto građana Poljske podržava zabranu korištenja društvenih mreža za djecu te strožu provjeru dobi korisnika zbog izloženosti štetnim praksama poput seksualnog iskorištavanja, internetskog nasilja i drugih oblika kriminala.
Najveći otpor dolazi iz tehnološki razvijenijih država jer smatraju da postoje učinkovitiji načini zaštite djece od potpune zabrane pristupa društvenim mrežama.
Ni među stručnjacima koji su sudjelovali u izradi izvješća ne postoji jedinstveno mišljenje.
Nekoliko članova savjetodavne skupine, među kojima su Leanda Barrington-Leach iz Zaklade 5Rights i Sonia Livingstone s London School of Economics, prošlog mjeseca poslalo je pismo Von der Leyen u kojem upozoravaju da bi opća zabrana mogla narušiti prava djece te zagovaraju uravnoteženiji pristup.
Sørine Vesth Rasmussen iz danske organizacije Børns Vilkår, koja je također sudjelovala u radu skupine, očekuje da će preporuke naglasiti zaštitu i osnaživanje djece u digitalnom okruženju.
Australija pokazuje da zabrana nije dovoljna
Europska rasprava odvija se u trenutku u kojem sve više država uvodi ograničenja.
Australija je krajem prošle godine postala prva država koja je donijela nacionalnu zabranu pristupa društvenim mrežama za mlađe korisnike, a slične mjere ove su godine počele provoditi Indonezija i Malezija. Turski parlament također je odobrio zakon kojim se uvode dobna ograničenja.
U Europi je najdalje u tome otišla Francuska te planira uvesti dobna ograničenja do rujna, a Danska i Grčka pripremaju svoje mjere do kraja godine.
Međutim prvi rezultati iz Australije pokazuju da sama zabrana nije dovoljna. Tamošnji regulator za internetsku sigurnost upozorio je u ožujku da velik broj djece i dalje koristi društvene mreže jer tehnološke kompanije ne provode dovoljno učinkovitu provjeru dobi korisnika. Australska vlada zato priprema dodatne ovlasti za regulatora da bi prisilila platforme na provedbu pravila.
Brojna pitanja još su otvorena
Još nije poznato hoće li Europska unija propisati jedinstvenu minimalnu dob za pristup društvenim mrežama ili će državama članicama prepustiti određivanje vlastitih granica. Dodatni poticaj raspravi dala je Francuska, čiji predsjednik Emmanuel Macron već mjesecima snažno zagovara stroža pravila za zaštitu djece na internetu. Slične zahtjeve Bruxellesu uputile su i Grčka, Danska te Španjolska.
Europska komisija ovog je ljeta predstavila i zajednički sustav za provjeru dobi korisnika na internetu, no ubrzo nakon predstavljanja otkriveni su sigurnosni propusti za koje Komisija tvrdi da su u međuvremenu uklonjeni. Povjerenica za tehnološki sektor Henna Virkkunen pritom je više puta naglasila da zabrana sama po sebi nije čarobno rješenje te da je glavni cilj učiniti internetsko okruženje sigurnijim za sve korisnike, osobito djecu.
Komisija upozorava i da bi izostanak zajedničkih europskih pravila mogao dovesti do različitih nacionalnih propisa, što bi stvorilo pravnu nesigurnost i otežalo njihovu provedbu u cijeloj Europskoj uniji.
