Korištenje moderne tehnologije može biti dobro za mentalno zdravlje starijih. No nova studija otkriva da nisu baš sve značajke moderne tehnologije dobre
Komunikacija putem e-pošte mogla bi imati pozitivan učinak na mentalno zdravlje starijih osoba dok je korištenje društvenih mreža povezano s lošijom percepcijom psihičkog stanja, pokazalo je novo istraživanje znanstvenika sa Sveučilišta York u Torontu.
Autori rada, objavljenog u lipnju u časopisu PLOS Global Public Health, analizirali su podatke prikupljene od oko 13.500 Kanađana te zaključili da stariji korisnici društvenih mreža češće prijavljuju lošije mentalno zdravlje.
'Korištenje društvenih mreža povezano je s lošijim percipiranim mentalnim zdravljem', navode istraživači.
vezane vijesti
S druge strane, slanje i primanje e-pošte pokazalo se korisnim. 'Komunikacija putem e-pošte bila je pozitivno povezana s percipiranim mentalnim zdravljem, pri čemu su pojedinci koji su slali i primali e-poštu izvijestili o boljoj samoprocjeni mentalnog zdravlja', ističe istraživački tim.
Analiza nije pokazala značajnu povezanost mentalnog zdravlja s korištenjem aplikacija za razmjenu poruka, glasovnim i videopozivima niti s korištenjem internetskih stranica za upoznavanje. Prema riječima autora, bolje razumijevanje utjecaja različitih digitalnih komunikacijskih alata na mentalno zdravlje može pomoći u oblikovanju politika i mjera usmjerenih na očuvanje psihičkog blagostanja starijih osoba.
'Razumijevanje toga kako su digitalni komunikacijski alati povezani s ishodima mentalnog zdravlja može omogućiti bolju praksu usmjerenu na podršku mentalnom zdravlju u ovoj dobnoj skupini', poručili su istraživači. Dodaju da bi njihovi rezultati mogli poslužiti za razvoj ciljanih intervencija i strategija koje će pridonijeti boljem mentalnom zdravlju starijih odraslih osoba.
Ovo istraživanje nadovezuje se na ranije studije koje upozoravaju na moguće negativne posljedice društvenih mreža. Još 2021. godine istraživanje objavljeno u časopisu PLOS pokazalo je da je takozvani doomscrolling, odnosno neprestano praćenje negativnih vijesti na internetu tijekom pandemije covida bilo povezano s izraženijim osjećajem usamljenosti i potištenosti.
Dvije godine kasnije znanstvenici sa Sveučilišta u Bournemouthu utvrdili su da je pasivno korištenje društvenih mreža, odnosno uglavnom pregledavanje tuđih objava bez aktivnog sudjelovanja, povezano s većim rizikom od anksioznosti, depresije i stresa u usporedbi s korisnicima koji aktivnije objavljuju svoj sadržaj.
