'Analiziramo satelitske snimke mora umjetnom inteligencijom. Koristimo satelitske snimke visoke rezolucije i algoritme umjetne inteligencije (AI) za detekciju i prikaz uvida o stanju mora: kvaliteti, onečišćenjima, cvjetanju te utjecajima čovjeka poput sidrenja, devastacije pomorskog dobra ili urbanizacije', objašnjava za tportal čelni čovjek tvrtke Mario Špadina.

SeaCras danas čini petnaestak interdisciplinarnih stručnjaka – od oceanografa i geografa, preko podatkovnih znanstvenika i inženjera, do komunikacijskih stručnjaka. A kako Špadina ističe, ponosni su na to što su okupili neke od najboljih stručnjaka u tim područjima.

Globalna priznanja za hrvatsku tvrtku

Ovaj proizvod hrvatske pameti ima globalni doseg, ali i globalna priznanja, naime riječ je o tvrtki koju je Svjetski ekonomski forum uvrstio među top pet inovatora regenerativne plave ekonomije 2024. godine. Ne samo to – jedini su hrvatski startup među top 10 europskih spacetech kompanija za 2025.

'Priznanja su važna, ali pravi pokazatelj uspjeha su konkretni problemi koje smo riješili i mladi stručnjaci koje smo uključili', kaže Špadina. Njegova se tvrtka natječe s igračima iz Njemačke, Francuske i Ujedinjenog Kraljevstva, no ne boje se konkurencije. 'Naše tehnologije su minimalno nekoliko godina ispred znanstvenog standarda. Ono što EU danas financira kroz Horizon, mi već komercijalno primjenjujemo: od detekcije naftnih izljeva do podvodne buke', tumači.

Njihove analize koriste se i u privatnom i u javnom sektoru; od marina i luka do parkova prirode i državnih institucija, pa sve do kruzerskog sektora, a suradnici su im Institut Ruđer Bošković, Institut za vode te Hrvatski zavod za javno zdravstvo. 'Naš rad nije samo klasična usluga, već često funkcioniramo kroz javno-privatna partnerstva. Geografski smo prisutni u Hrvatskoj i na Mediteranu, ali i u Srednjoj Americi te na Bliskom istoku', kaže Špadina, dodajući da su najponosniji na projekte od javne koristi koji omogućuju transparentan uvid u kvalitetu mora.

Pritom misli na kanal Planet First, na kojem tvrtka objavljuje studije događaja na Jadranu, s ciljem informiranja javnosti o promjenama u okolišu i njihovim uzrocima.

Lokalci i turisti skeniraju QR kod i vide je li more čisto

Ime SeaCras odjeknulo je izvan stručnih krugova u travnju ove godine, kada je objavljeno da su otkrili ozbiljno onečišćenje mora gorivom kod Hvara koristeći svoju tehnologiju satelitskog nadzora s primjenom umjetne inteligencije. Analizom je utvrđeno da je na površini od oko osam hektara detektiran tanak sloj naftnih derivata i rezultati će biti uključeni u znanstvenu studiju o zaštiti mora.

A ovo ljeto tvrtka je s partnerima pokrenula važan projekt u uvali Zavratnica kod mjesta Jablanac: posjetitelji su u stvarnom vremenu putem QR koda mogli provjeriti kakvoću mora. 'Turisti i lokalci vole jednostavnost – skeniraj i vidi je li more čisto, ima li cvjetanja ili zamućenja', kaže Špadina. Analitika pokazuje da korisnici provode dosta vremena u aplikaciji istražujući sadržaj, a interes za slične projekte raste diljem Jadrana.

'Podaci potvrđuju da more igra ključnu ulogu u odabiru destinacije i zadovoljstvu turista. Učimo o kolektivnoj svijesti i ponašanju gostiju te slušamo njihov glas kako bismo znali što činiti u budućnosti te kako dalje graditi naše proizvode i pokrivenost', tumači naš sugovornik.

Projekt je nastao u partnerstvu SeaCrasa, Zadar Cruise Porta – jedne od najvažnijih i najmodernijih destinacija za krstarenja na Mediteranu – i Rewilding Velebita, zaklade koja predano radi na obnovi prirodnih procesa i očuvanju bioraznolikosti na području Velebita.

'Zadar Cruise Port bio je naš prvi partner u projektu tijekom ljeta 2024. godine, kada smo pokrenuli SeaCras App, aplikaciju koja posjetiteljima luke Gaženica omogućuje transparentan uvid u kvalitetu mora u stvarnom vremenu putem QR kodova i interaktivne karte. Odaziv je bio izvanredan: više od 200.000 posjetitelja luke godišnje imalo je priliku upoznati se s novim standardom informiranja o stanju mora.

Na temelju tog uspjeha, projekt smo ovo ljeto proširili na područje jedne od najljepših hrvatskih uvala, Zavratnice kod Jablanca, u suradnji s Rewilding Velebitom i Parkom prirode Velebit. Riječ je o prvoj implementaciji takve tehnologije u zaštićenim obalnim područjima u Hrvatskoj. Ta suradnja učinila je ovaj projekt posebnim i dovela nas do nominacije za prestižnu nagradu World Sustainable Travel & Hospitality Awards 2025.', otkriva Špadina.

Složen proces koji može trajati godinama

A kako bismo razumjeli što i kako to SeaCras radi, Špadina nas je proveo kroz cijeli proces i objasnio koliko je bilo zahtjevno analizirati podatke iz satelita visoke rezolucije i filtrirati ih kroz umjetnu inteligenciju da bi se dobila slika o stanju mora u maloj uvali poput Zavratnice.

'To je izuzetno teško – da nije, time bi se već bavilo puno tvrtki. Analiza satelitskih podataka u malim obalnim uvalama poput Zavratnice zahtijeva naprednu tehnologiju, precizne terenske podatke i interdisciplinarni tim stručnjaka.

Ključan je prvi korak – kalibracija satelitskih podataka s mjerenjima na terenu – bez čega se ne može postići dovoljna točnost. Naša je tehnologija razvijena višegodišnjem treniranjem AI modela na velikim skupovima podataka, što uključuje satelitske snimke visoke rezolucije, terenske uzorke i baze prikupljene u suradnji s domaćim i međunarodnim institucijama.

Tijekom obrade sustav se suočava s brojnim izvorima interferencije: plovilima, refleksijama obale, promjenama svjetla ili oblacima, pa je potrebna AI arhitektura visoke preciznosti koja filtrira i klasificira svaki piksel. Zato su potrebne godine rada stručnjaka za daljinsko istraživanje, oceanografiju, podatkovne i okolišne znanosti da bi se sustav stalno unapređivao, a svaki javno objavljen rezultat prolazi dodatnu validaciju, osobito kada se radi o podacima važnima za javnost i očuvanje prirodnih resursa.

Zato volimo reći da ne pružamo samo podatke, već i znanje potrebno za njihovu ispravnu interpretaciju te prijedloge konkretnih mjera za upravljanje područjima, a stekli smo ih dugogodišnjim radom, posebice na Jadranu', pojašnjava Špadina.

Tehnologija koja nadmašuje europske standarde

Uspoređujući svoj sustav s europskim CleanSeaNetom, SeaCras navodi jasnu razliku: 'CleanSeaNet koristi satelite rezolucije 10x10 metara i teško prepoznaje manja onečišćenja, osobito u razvedenim područjima poput Jadrana. Uz to, ima nisku frekvenciju snimanja i ograničen je samo na naftne izljeve.'

SeaCras zato koristi komercijalne satelite znatno veće rezolucije i češćih preleta, zahvaljujući suradnji s više svemirskih tvrtki. 'Naš je sustav detektirao izljev od svega 80.000 četvornih metara kod Hvara, a koji CleanSeaNet nije ni zabilježio. To pokazuje koliko je precizniji.'

'Bilježimo porast onečišćenja iz godine u godinu'

A što nam pokazuju satelitski podaci? Da se more mijenja. Cvjetanje je sve češće, a erozija plaža postaje zabrinjavajuća. 'Bilježimo porast onečišćenja iz godine u godinu, dijelom zato što ga zaista ima više, dijelom zato što ga sada možemo preciznije otkriti', objašnjava Špadina.

Upozorava i na kumulativni učinak klimatskih promjena i ljudskih zahvata: od izljeva kanalizacije nakon jakih oborina do neadekvatne 'dohrane plaža'. 'Takve intervencije možda kratkoročno uljepšavaju obalu, ali dugoročno narušavaju njezinu stabilnost i prirodnu dinamiku.'

A može li SeaCrasova inovacija promijeniti percepciju Hrvatske kao turističke destinacije – od 'sunca i mora' do high-tech i održivog turizma? Naš sugovornik kaže da ne možemo 'desetljećima nuditi isto i očekivati bolje rezultate'. Kako sam kaže, turizam se mijenja, a sve veći udio čine mladi putnici, izrazito osviješteni o klimatskim promjenama i ekologiji.

'Hrvatska svoju turističku priču temelji na moru i obali, pa je zato ključno pokazati da čisto more nije samo dar prirode, već rezultat aktivne brige i tehnologije koja ga štiti. 'Naša tehnologija omogućuje brzu detekciju i identifikaciju incidenata, ali i predviđanje budućih scenarija. Kada se onečišćenje dogodi, govorimo o sanaciji, a cilj je prevencija.

Takve inovacije pozicioniraju Hrvatsku kao modernu, high-tech i održivu destinaciju, što je ogroman iskorak od klasične slike 'sunca i mora'. U svijetu se danas sve više govori o regenerativnom turizmu: turizmu koji ne samo da čuva, nego i obnavlja okoliš. Imamo velike planove i gradimo kapacitete za pokrivanje mnogih gradskih kupališta i otočnih lokacija, gdje ćemo uskoro predstaviti nove projekte', najavljuje Špadina.

Hrvatska može biti testni poligon za plavu ekonomiju

SeaCras danas surađuje s nizom međunarodnih inicijativa, uključujući Svjetski ekonomski forum (World Economic Forum), UN-ov Global Compact, Misija EU-a Obnova naših oceana i voda (EU Mission Restore Ocean and Water) i Međunarodni institut za klimatske aktivnosti (IICA).

'Naša misija je stvoriti most između tehnologije, znanosti i gospodarstva. To nije ili nego i', tumači Špadina. Uvjeren je da Hrvatska može postati testni poligon plave ekonomije i spacetecha, ali uz veće uključivanje domaće industrije.

'Satelitima se više nitko ne može sakriti, a ključno je da se u to uključe veliki sustavi u pomorstvu, energetici i turizmu. Tek tada će Hrvatska moći kapitalizirati svoje prirodne resurse i postati hub za održive morske i svemirske tehnologije', smatra.

'Vrijeme je da tehnologija počne vraćati prirodi'

Upitan što ga osobno motivira, Špadina ne dvoji: 'Globalni utjecaj na očuvanje prirode pomoću inovativnih tehnoloških rješenja. Sve tri komponente dio su našeg DNK.' Kaže nam i da u poslu često idu 'glavom kroz zid', no da upravo prepreke postaju motivacija.

Njegova završna misao sažima filozofiju SeaCrasa: 'Dobar dio tehnološkog razvoja kroz povijest uništavao je prirodu. Sada je vrijeme da joj tehnologija nešto i vrati. Ne koristimo podatke da bismo upravljali prirodom, nego da bismo je razumjeli i pomogli joj da se regenerira.'

Zato je SeaCras prepoznala i Fondacija princa Alberta II. od Monaka, kao i Future Investment Initiative Institut i Red Sea Global, navevši ga kao jedan od najboljih svjetskih primjera regenerativnog turizma. 'Naš će cilj biti ispunjen kad se naša tehnologija bude koristila i za mjerenje pozitivnih učinaka nakon provedenih odluka', zaključuje Špadina.