Međunarodna svemirska postaja (ISS), na kojoj ljudi neprekidno obitavaju još od studenoga 2000., mogla bi ostati u orbiti dvije godine dulje nego što je dosad planirano. Novi prijedlog zakona o ovlastima NASA-e predviđa produljenje njezina rada do 30. rujna 2032., umjesto trenutačno planiranog umirovljenja 2030. godine
Prijedlog je odobrio Odbor američkog Senata za trgovinu, znanost i promet, a zagovaraju ga republikanski senator iz Teksasa Ted Cruz i dio senatora koji smatraju da bi prerano gašenje ISS-a moglo ostaviti Sjedinjene Države bez trajne ljudske prisutnosti u niskoj Zemljinoj orbiti, piše Space.com.
Prema obrazloženju tog odbora, cilj produljenja je izbjeći prekid u ljudskoj prisutnosti u niskoj orbiti (LEO) dok se ne izgrade nove komercijalne svemirske postaje. Time bi se, kako navode senatori, spriječilo da Sjedinjene Države izgube vodeću poziciju u svemirskim letovima s posadom, osobito u odnosu na Kinu.
vezane vijesti
Strah od kineske prednosti u svemiru
Pitanje svemirske utrke s Kinom jedan je od ključnih razloga za predloženo produljenje rada ISS-a. Kina je 2021. godine lansirala osnovni modul svoje svemirske postaje Tiangong, a izgradnju postaje s tri modula dovršila je krajem 2022. godine. Očekuje se da će Tiangong ostati operativan barem do sredine 2030-ih.
U Washingtonu strahuju da bi gašenje ISS-a prije nego što budu spremne nove američke postaje moglo omogućiti Pekingu da preuzme dominantnu ulogu u niskoj Zemljinoj orbiti.
'Ovo je ključni trenutak za američki svemirski program', poručio je Cruz na jednom od ranijih saslušanja u Senatu. 'Sjedinjene Države moraju zadržati vodstvo u niskoj Zemljinoj orbiti dok ulaze u novu eru istraživanja svemira programom Artemis.'
Komercijalne postaje još nisu spremne
NASA planira zamijeniti ISS novom generacijom komercijalnih svemirskih postaja, a njima bi trebale upravljati privatne kompanije. Kroz program Commercial LEO Destinations agencija od 2021. godine potiče njihov razvoj, a dosad je u te projekte uloženo više od 500 milijuna dolara.
Najveći projekti uključuju postaje Orbital Reef, iza koje stoje Blue Origin i Voyager Technologies, te Starlab.
I druge kompanije razvijaju takve projekte. Kalifornijski startup Vast nedavno je prikupio 500 milijuna dolara za planiranu postaju Haven-2 dok tvrtka Axiom Space planira izgraditi komercijalni orbitalni kompleks sastavljen od modula koji će se najprije spojiti s ISS-om.
Sve te tvrtke planiraju pokretanje svojih postaja prije 2030. godine, no dio senatora sumnja da će projekti biti spremni na vrijeme. Zbog toga prijedlog zakona nalaže NASA-i da ne počne povlačiti ISS dok barem jedna komercijalna postaja ne bude potpuno operativna.
Veći proračun i planovi za bazu na Mjesecu
Prijedlog zakona donosi i druge važne promjene za američki svemirski program. Dokument odbacuje plan predsjednika Donalda Trumpa o smanjenju NASA-ina proračuna za 24 posto. Umjesto toga, predlaže se izdvajanje 24,7 milijardi dolara za 2026. i 25,3 milijarde dolara za 2027., što je znatno više od 18,8 milijardi dolara, koliko je Bijela kuća predložila za tekuću godinu.
Zakon također predviđa početak gradnje trajnog ljudskog uporišta na Mjesecu, u sklopu NASA-ina programa Artemis. Prema planu, baza bi omogućila dugotrajni boravak astronauta te razvoj robotike i industrijskih aktivnosti koje bi trebale pripremiti put za buduće misije na Mars.
Iako je prijedlog zakona prošao senatski odbor, to je tek prvi korak u zakonodavnom procesu. Da bi stupio na snagu, mora ga usvojiti cijeli Senat i Zastupnički dom, a potom ga treba potpisati predsjednik Sjedinjenih Država.
Ako bude prihvaćen, Međunarodna svemirska postaja – jedan od najvećih međunarodnih znanstvenih projekata u povijesti – mogla bi ostati u orbiti najmanje 32 godine nakon lansiranja prvih modula, nastavljajući služiti kao ključna platforma za istraživanje svemira i testiranje tehnologija za buduće misije u duboki svemir.
