U svijetu - posebno u Njemačkoj, Južnoj Koreji, Japanu, Kini i SAD-u - 5G kampus mreže su strateški alat za industrijsku transformaciju, uz podršku države, telekoma i jakog industrijskog sektora.

Hrvatska hvata priključak da bi održala korak s brzim razvojem u tom tehnološkom segmentu. Hrvatski Telekom (HT) i partneri rade na projektu implementacije takvih mreža u zračnim lukama Zagreb, Zadar i Pula, vrijednom 5,6 milijuna eura. Kod nas se time, između ostalih, bave akademske institucije poput zagrebačkog Fakulteta elektrotehnike i računarstva (FER), kao i tvrtke poput Ericsson Nikole Tesle (ENT), te u tu svrhu postavljaju i koriste 5G kampus mreže.

Također, tu su projekti kao što je Rijeka Gateway – infrastrukturni pothvat na Zagrebačkoj obali Luke Rijeka, vrijedan 380 milijuna eura, u sklopu kojeg je Hrvatski Telekom implementirao hibridnu privatnu mrežu 5G na prostoru od 240 tisuća četvornih metara.

O kakvim je mrežama riječ, čemu sve služe (i čemu bi mogle poslužiti) te zašto su važne? Razgovarali smo o tome s nekim od za to područje ključnih ljudi iz akademske i poslovne zajednice u Hrvatskoj.

Široke mogućnosti primjene

5G kampus mreža je privatna mobilna mreža temeljena na praktično istoj tehnologiji koja pogoni većinu novijih pametnih telefona, a omogućava iznimno brz i stabilan bežični prijenos podataka. 5G se koristi ne samo zbog tih karakteristika, već i zbog toga što je prva tehnologija te vrste čiji je standard definiran tako da ga se može koristiti u industrijskim procesima.

Ovakve privatne mreže koriste se za potrebe neke organizacije u rješavanju njezinih specifičnih potreba.

Mogu ih postavljati i njima upravljati same organizacije, u suradnji s ili bez podrške mobilnog operatora, i ne dijele se s javnim korisnicima.

'Najlakše je takvu mrežu usporediti s popularnim lokalnim bežičnim mrežama (WLAN, odnosno Wi-Fi), od kojih se razlikuje po boljim karakteristikama (veća pouzdanost komunikacije i kibernetička sigurnost, brzina prijenosa podataka, bolja kvaliteta usluge, manje kašnjenje...), uz skuplju cijenu izgradnje', rekao je tportalu Gordan Šišul, redoviti profesor u FER-ovu Zavodu za komunikacijske i svemirske tehnologije.

Mogućnosti njihove upotrebe ovise o inovativnosti, imaginaciji i resursima korisnika. Tako su, recimo, 5G kampus mreže danas temelj industrije 4.0 i interneta stvari, kao i pametnih tvornica.

U zdravstvu, primjerice, služe kao podrška za telemedicinu i povezivost medicinskih uređaja, a u situacijama katastrofa i elementarnih nepogoda za uspostavljanje pouzdanih komunikacijskih kanala.

Koristi ih se za testiranje i razvoj aplikacija, upravljanje robotima i dronovima. Pametne luke i aerodromi uz njihovu pomoć pozicioniraju i prate kontejnere i prtljagu te upravljaju teškom mehanizacijom. Veličina 5G kampus mreže može znatno varirati – od manjih prostora poput laboratorija ili hale pa sve do velikih industrijskih zona i luka, a može obuhvaćati i područje gradova, regija, pa i cijele države.

'Ograničavajući čimbenik pri njihovom postavljanju je prvenstveno novac. Postoje također ograničenja uslijed tehničkih zahtjeva (npr. broj baznih postaja, uvjeti propagacije signala ...), broja korisnika, vrste primjene i korištenog frekvencijskog spektra', istaknuo je Šišul.

5G mreže mogu biti u vlasništvu samog korisnika ili unajmljene od tvrtke koja se bavi pružanjem takvih usluga ili pak mobilnih operatora. Isto vrijedi za upravljanje njima.

Potencijala ima, potrebni sredstva i edukacija

U Hrvatskoj su kampus mreže još u začecima. Rađeni su pilot-projekti s akademskom zajednicom, u sklopu kojih su na FER-u i Fakultetu strojarstva i brodogradnje razvijani laboratoriji, edukacija i istraživanja (AI, IoT, robotika). Krenuli su projekti pametnih luka (uz spomenutu Rijeku, tu su Ploče), a započelo se raditi i na konceptu pametnih zračnih luka.

Tehnološkim potencijalom već raspolažemo, ali zbog slabijih financijskih mogućnosti cjelokupnog društva, odnosno dionika zainteresiranih za upotrebu takvih mreža, bit će potrebni financijski poticaji da bi se počelo s njihovom implementacijom.

'Zainteresirane strane prvenstveno se oslanjaju na dobivanje sredstava iz europskih fondova. Trebat će poraditi na edukaciji korisnika da se ulaganje u 5G kampus mreže dugoročno isplati jer povećava njihove prihode', istaknuo je Davor Bonefačić, redoviti profesor u FER-ovu Zavodu za komunikacijske i svemirske tehnologije.

5G kampus mreže također predstavljaju velik potencijal za akademska istraživanja jer omogućuju testiranje i razvoj tehnologija u realnim uvjetima, bez ograničenja tipičnih za javne mreže.

Njihova fleksibilnost, niska latencija, visoka brzina i sigurnost čine ih idealnom infrastrukturom za ispitivanje naprednih digitalnih sustava, posebice u području IoT-a, robotike, umjetne inteligencije, računarstva na rubu (edge computing) i kibernetičke sigurnosti.

Osim podrške razvoju drugih tehnologija, otvorene 5G kampus mreže (u smislu mogućnosti različitih konfiguracija) omogućuju daljnje unapređenje elektroničkih komunikacija.

Istraživanja se provode na područjima kao što su IoT i senzorske mreže, precizna poljoprivreda, pametno očitavanje brojila, dronovi, autonomna vozila, mobilni roboti, telemedicina, povezani pacijent i 5G-om povezivi medicinski uređaji, prepoznavanje objekata u realnom vremenu i inteligentni nadzor, upravljanje proizvodnjom u stvarnom vremenu i stvaranje digitalnog blizanca, testiranje 5G sigurnosnih protokola i detekcija kibernetičkih napada...

Mogući odgovor na geopolitičke izazove

Neovisne privatne mreže - ograničene određenim prostorom i potrebama - nad kojima neka tvrtka ili organizacija imaju potpunu kontrolu otvaraju nove mogućnosti za upravljanje procesima u tvrtkama, industrijama, zajednicama i javnim institucijama.

U svijetu su 5G kampus mreže najzastupljenije u proizvodnji, logistici i energetici. Uz te sektore, u Hrvatskoj je značajan potencijal za primjenu prisutan u kriznoj komunikaciji, lukama te na velikim događanjima s velikim brojem povezanih uređaja.

Ali mogu odigrati i važnu ulogu u kontekstu aktualnih geopolitičkih izazova jer omogućavaju lokalnu pohranu i korištenje svih potrebnih podataka, bez potrebe za računalnim oblakom, što stvara temelj za višu razinu zaštite podataka u odnosu na Wi-Fi.