Znanstvenici sa Sveučilišta u Sheffieldu tvrde da bi brze reakcije voćnih mušica i drugih insekata mogle poslužiti za revolucionarne promjene u sustavima umjetne inteligencije namijenjenima autonomnim automobilima.

Tijekom proučavanja mozgova i očiju voćnih mušica, znanstvenici su otkrili zanimljivu značajku 'turbo pojačanja', poznatu kao 'visokofrekventno skakanje', a kukcima omogućuje reagiranje nevjerojatnom brzinom i preciznošću.

Uvjereni su da bi taj mehanizam, ako se uspije preslikati na umjetnu inteligenciju, mogao učiniti robote i autonomne automobile pametnijima i energetski učinkovitijima. Naime on bi im omogućio da se ne oslanjaju toliko na računala, već na svijet oko sebe.

Istraživanje koje su proveli pokazalo je da kućne muhe i voćne mušice ne obrađuju vizualne informacije pasivno, kako se prije vjerovalo, već promatraju svijet oko sebe i reagiraju na ono što vide.

'Naši nalazi otkrivaju fundamentalno novi način razmišljanja o tome kako mozak obrađuje informacije', istaknuo je profesor Mikko Juusola iz Škole za bioznanosti. Znanstvenici ističu da ovi sitni pokreti i trzaji, poput brzih pokreta očiju, koje nazivaju sakade, pomažu insektima da prime jasnije i brže informacije o svijetu oko sebe.

U studiji, objavljenoj u časopisu Nature Communications, ističu kako su otkrili da kada kukac napravi oštar zaokret, njegov mozak 'prebaci u višu brzinu', što mu omogućuje da se usredotoči na najvažnije informacije koje se brzo mijenjaju. Taj mehanizam služi kukcima da prevladavaju fizička i ograničenja percepcije te velikom brzinom izbjegnu opasnost.

'Pokazali smo da čak i najmanji mozgovi mogu rješavati složene probleme izvanrednim brzinama', istaknuo je Juusola.

Ovi nalazi dovode u pitanje tradicionalne modele neuronske obrade, prema kojima informacije teku fiksnim putevima s ugrađenim kašnjenjima. Umjesto toga, pokazuju da je vid zapravo kolektivni napor između kretanja kukca, njegova vizualnog unosa i odgovora mozga.

Upravo bi to moglo biti ključno za razvoj sljedećih generacija umjetne inteligencije, posebice u robotici, autonomnim vozilima i donošenju odluka u stvarnom vremenu. Budući roboti mogli bi biti pametniji i učinkovitiji korištenjem kretanja za prikupljanje relevantnih informacija, umjesto oslanjanja na ogromne računalne mreže koje troše mnogo energije.

'Priroda nam pokazuje da inteligencija ne dolazi od obrade više podataka, već od obrade pravih podataka u pravo vrijeme. Izravnom integracijom kretanja u računanje biološki sustavi postižu izvanrednu učinkovitost', istaknuo je u objavi za medije profesor Aurel A. Lazar, koautor studije sa Sveučilišta Columbia u New Yorku.